HR EN

Najčešća pitanja

HR NCP LIFE Najčešća pitanja 2022.

Preuzmi PDF najčešćih pitanja
Prihvatljivost prijave

Je li kroz Program LIFE prihvatljivo nabaviti plovila na električni pogon?

Program LIFE sufinancira inovativne projekte koji razvijaju nove tehnologije, metode i tehnike. Njime se ne sufinancira izgradnja infrastrukture ili nabavka vozila, odnosno u vašem slučaju plovila.

Može li se kroz Program LIFE izgraditi posjetiteljski centar namijenjen edukaciji o važnosti očuvanja prirode i bioraznolikosti na lokaciji koja je okružena poljoprivrednim zemljištem, dakle u ruralnom području?

Posjetiteljski centri sami po sebi nisu prihvatljivi za financiranje iz Programa LIFE. Bitno je usmjeriti se na problem koji je potrebno riješiti – koja je to ugrožena vrsta ili stanište kojem želimo poboljšati status? Aktivnosti moraju biti usmjerene na uklanjane prijetnji i konkretne mjere zaštite. S druge strane, ako se govori o poljoprivredi, eventualno o smanjenju korištenja pesticida, integraciji ciljeva bioraznolikosti u poljoprivredni sektor, moguće je prijaviti projekt u potprogramu „Priroda i bioraznolikost“ kao i "Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama" ili "Kružno gospodarstvo i kvaliteta života" ovisno o prioritetima projekta.

Može li subjekt iz Bosne i Hercegovine (BIH) sudjelovati kao partner na LIFE projektu?

Može, u iznimnim slučajevima ukoliko je projektni koordinator iz LIFE prihvatljive zemlje (zemlje EU, zemlje europskog gospodarskog prostora te zemlje koje su potpisale sporazum s CINEA-om) te ukoliko partner iz BIH provodi aktivnosti nužne za ostvarivanje okolišnih ciljeva EU-a te osiguravanje učinkovitosti intervencija koje se provode na području država članica na koje se primjenjuju Ugovori (npr. aktivnosti usmjerene na očuvanje ptica selica u područjima hladnih klima ili aktivnosti koje se provode na prekograničnoj rijeci). Uzmite u obzir da je to očita iznimka jer se aktivnosti inače trebaju provoditi u EU-u. Međutim, to je moguće ako se predmetni problem ne može uspješno ili učinkovito riješiti bez provođenja aktivnosti i u zemljama izvan EU-a. Radi opravdanja nužnosti takvih aktivnosti izvan EU-a u opisu svake od tih aktivnosti na odgovarajućim obrascima treba navesti kvalitativne i kvantitativne dokaze. Dakle, aktivnosti planirane izvan zemalja EU-a prihvatljive su za financiranje samo ako pružaju izravnu dodanu vrijednost u jednoj ili više država članica EU-a za provedbu, ažuriranje ili razvoj zakonodavstva EU-a o okolišu i/ili klimi (uključujući prelazak na čistu energiju).

Što mora tvrtka dokazati kako bi bila pogodna za financiranje, odnosno kako se dokazuje da će firma pribaviti ostalih 50% iznosa financiranja? Znate li možda na koji način su druge firme financirale 50% iznosa?

Najčešći načini na koji korisnik doprinosi projektu je vlastitim novčanim sredstvima, učešćem kroz plaće već zaposlenih djelatnika ili zapošljavanjem novih djelatnika vlastitim sredstvima za potrebe projekta. Učešće bespovratnim sredstvima EU iz drugog fonda ili programa nije prihvatljivo (dvostruko financiranje). Dio tih sredstava (do 50 % vlastitog učešća) moguće je osigurati putem nacionalnog sufinanciranja.
Projektna pravila i prihvatljivi troškovi

Može li se konzultantska tvrtka zaposliti kao voditelj projekta?

Zapošljavanje konzultantske tvrtke kao voditelja projekta nije moguće jer se voditelj projekta ne može podugovarati i to mora biti jedna kontakt osoba, a ne organizacija kao takva.

Izračunavaju li se troškovi osoblja standardno na temelju 12 mjeseci zadnje zatvorene financijske godine (2021.), na temelju 12 platnih lista? Može li se u osoblje dodati osoba kojoj bi uloga bila samo administrator- osoba koja je već zaposlena u instituciji (ne novo zapošljavanje osobe), koja bi bila raspoređena kroz cijelo vrijeme trajanja projekta, u svrhu administracije projekta?

Troškovi osoblja se mogu računati na temelju 12 mjeseci zadnje zatvorene financijske godine, no to nije nužno. Možete zaposliti ili odrediti već zaposlenog člana institucije da obavlja ulogu administratora. Ovisno o obuhvatu poslova određuje se koliki je angažman administratora: na puno radno vrijeme, pola radnog vremena ili čak trećinu ako se radi o takvom poslu.

Mogu li se fizičke osobe prijavljivati na Program LIFE?

Fizičke osobe koje imaju registriranu gospodarsku djelatnost mogu biti prihvatljivi prijavitelji pod određenim uvjetima.

Postoji li, s pogleda nacionalnog sufinanciranja, a i općenito s pogleda LIFE projekata, ograničenje koliko vremenski suradnici mogu biti opterećeni? Na primjer, opterećenje nekih od suradnika nam je oko 15% radnog vremena, dok drugi imaju i preko 20%, čak 30-40% radnog vremena. Može li opterećenje biti slobodne forme (pa svaka osoba sama određuje koliko će van radnog vremena dati dodatnog angažmana za projekt) ili postoje neka ograničenja?

Ne postoji ograničenje koliko suradnici vremenski mogu biti opterećeni. Potrebni stručnjaci angažiraju se u onom vremenskom periodu u kojem je potreban njihov doprinos provedbi akcija iz projekta, a to ne mora biti cijelo vrijeme trajanja projektnih aktivnosti. Primjerice određeni stručnjak može biti angažiran na projektu od 10. do 20. mjeseca provedbe i to na 40% radnog vremena. Postotak se određuje na temelju stvarne potrebe za angažmanom određenog suradnika. Opterećenje suradnika mora biti unutar okvira njegovog radnog vremena, a prekovremeni rad se treba regulirati u skladu s nacionalnim propisima. Vezano za nacionalno sufinanciranje, skrećemo pažnju da za financiranje sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nisu prihvatljivi troškovi plaća već zaposlenih javnih službenika.
Proces prijave

Je li ishođenje pisma potpore, od strane nadležnog javnog tijela, kojim potvrđujemo da su projektne aktivnosti prihvatljive iz perspektive propisa, strategija i planova zaštite prirode obavezno / preporučeno prijaviteljima /dobrovoljno te u kojim kategorijama poziva?

Pismo potpore više nije obavezni dio prijavnog obrasca, ali prijavitelje se potiče da pribave pisma potpore naročito od strane nadležnih tijela, a koja bi se trebala izdavati samo ako je jasno zašto i na koji način ta institucija podržava projekt. Pisma potpore trebaju se odnositi na bilo koju drugu vrstu potpore od strane treće strane/dionika i mogu imati bilo koji format. Pisma potpore koja su preopćenitog karaktera nemaju dodatnu vrijednost kod evaluacije projekta i svakako neće biti uzeta u obzir pri ocjenjivanju.
Nacionalno sufinanciranje

Kako se projekt još uvijek razrađuje te je neizvjestan finalni odabir i uključivanje hrvatskih partnera, naše je pitanje - da li je moguće prijaviti se na natječaj Fonda za sufinanciranje projekata iz programa LIFE 2021-2027. i nakon roka za prijavu 13.9.2022.? Prema našem tumačenju članka (str. 5, članak 5.1.1.) iz Javnog poziva to bi trebalo biti moguće: "Iznimno, Fond će prihvatiti prijavu pridruženog korisnika na projektu, ako u trenutku prijave korisnika koordinatora koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj na natječaj Europske komisije za Program LIFE 2021. - 2027., pridruženi korisnik nije bio poznat i nakon isteka roka prijave."

Ova iznimka stavljena je u Javni poziv za slučajeve u kojima zaista to partnerstvo nije bilo poznato u trenutku prijave projekta. Primjerice, postoje slučajevi kada u procesu evaluacije, CINEA traži da se dopuni partnerstvo, ili npr. neki od partnera prije potpisivanja ugovora ili u tijeku projekta odustane pa koordinator traži novog partnera. Dakle, moguće je zatražiti sufinanciranje naknadno no potrebno je dobro obrazložiti zašto u trenutku prijave neki od partnera nije bio uključen i nije dostavljen zahtjev za sufinanciranje u roku određenom Javnim pozivom.

U kojoj fazi gotovosti mora biti projekt da bi se prijavio na nacionalno sufinanciranje?

Projekt mora biti u visokoj fazi prijave iz koje su vidljive projektne aktivnosti i sažetak projekta.

CINEA Najčešća pitanja 2022. godine

Preuzmi PDF najčešćih pitanja
Opća pitanja

Gdje se može odvijati LIFE projekt?

LIFE projekti će se odvijati u prihvatljivoj zemlji. U iznimnim slučajevima, LIFE program može financirati i aktivnosti izvan EU. Takvi projekti moraju ispunjavati dva uvjeta: Voditelj projekta („korisnik koordinator“) mora imati sjedište u zemlji koja ispunjava uvjete. Podnositelji zahtjeva moraju dokazati da su aktivnosti koje će se provoditi izvan prihvatljivih zemalja neophodne za postizanje okolišnih ili klimatskih ciljeva EU (ili zemalja izvan EU koje ispunjavaju uvjete). Oni moraju pružiti snažne kvalitativne i kvantitativne dokaze da intervencije u zemljama EU ne bi bile učinkovite ili uspješne ukoliko se aktivnosti ne provedu i u zemljama izvan EU. Detalji su opisani u Odjeljku o prihvatljivosti u dokumentu Poziva. Npr. akcije usmjerene na očuvanje ptica selica u zimovalištima, akcije provedene na prekograničnoj rijeci ili projekti usmjereni na rješavanje problema okoliša koji se ne mogu uspješno ili učinkovito riješiti ukoliko se aktivnosti ne provode i u zemljama koje ne ispunjavaju uvjete. Nadalje, ciljevi prihvatljivih ne-EU zemalja ne mogu biti u suprotnosti s ciljevima EU.

Koji su najbolji datum početka i trajanje projekta?

Datum početka i trajanje projekta bit će utvrđeni Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava. Datum početka u normalnom slučaju bit će nakon potpisa ugovora. Retroaktivna primjena može se iznimno odobriti ako postoje na propisan način opravdani razlozi – ali nikada prije datuma podnošenja prijedloga. Ne postoji unaprijed utvrđeno trajanje projekta za LIFE projekt. Općenito govoreći, trajanje projekta mora odgovarati onome što je potrebno za dovršetak svih projektnih aktivnosti i postizanje svih njegovih ciljeva. Standardni akcijski projekti traju u prosjeku 3-5 godina. Samo pod iznimnim okolnostima, Agencija može odobriti produljenje trajanja projekta. Iskustvo je pokazalo da su mnogi LIFE projekti imali poteškoća u izvršavanju svih aktivnosti unutar predloženog trajanja projekta, uglavnom zbog nepredviđenih kašnjenja i poteškoća. Prijaviteljima se savjetuje da u raspored svojih prijedloga ugrade odgovarajuću sigurnosnu marginu (npr. 6 mjeseci).

Možemo li uz LIFE primati sredstva i iz drugih programa EU?

Financiranje programa LIFE ne smije se preklapati s financiranjem iz drugih programa EU. Podnositelji zahtjeva moraju u svom projektnom prijedlogu obavijestiti Europsku komisiju o svim povezanim financiranjima koja su primili iz proračuna EU, kao i svim tekućim zahtjevima za financiranje iz proračuna EU. Također moraju provjeriti da ne dobivaju tekuće potpore za rad iz LIFE -a (ili drugih programa EU) koji bi mogli dovesti do dvostrukog financiranja. Europska komisija primijetila je da je sve veći broj sličnih ili istih prijedloga podnesen različitim programima te provodi sistematske i unakrsne provjere. Propuštanje prijavljivanja da je isti ili sličan prijedlog dostavljen drugom programu (ili još gore, već čak i djelomično financiran) imat će ozbiljne posljedice.

Je li moguće da neki korisnici projekta odustanu od svog udjela u EU doprinosu u korist jednog ili nekoliko drugih projektnih korisnika?

Maksimalan iznos EU doprinosa koji se može zatražiti od strane pojedinog korisnika je maksimum postavljen u ugovoru za dodjelu bespovratnih sredstava. Međutim, kako je naznačeno pod Odjeljkom 13 Važno u Pozivnim dokumentima, korisnici mogu odlučivati o drugačijoj raspodjeli u skladu s onim što su dogovorili konzorcijskim sporazumom.

Je li moguće prijaviti dijelove LIFE projekta na drugi EU poziv za projektne prijedloge ako je to jasno obrazloženo u Odjeljku 6 prijavnog obrasca?

Da, moguće je prijaviti različite projekte na različite programe, čak i ako sadrže neke aktivnosti koje su jednake. Međutim, korisnici moraju ovo otvoreno izjaviti. Agencija će onda provjeriti je li drugi projekt bio uspješan i razmotriti gdje srezati akcijske i povezane troškove kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje. Ipak, imajte na umu da ovaj pristup može biti rizičan za podnositelja zahtjeva. Ako je aktivnost koja će biti srezana bila ključna i uvelike određivala konačnu ocjenu prijedloga, tada postoji rizik da će cijeli projekt biti otkazan. Osim toga, prijavitelje u isto vrijeme treba upozoriti na komplikacije osiguravanja dovršetka projekta, što predstavlja odgovornost prijavitelja, kao i na rizik da ćemo smatrati kako njihov LIFE projekt nije osigurao svoje ciljeve.
Financijska pitanja

Koliko iznosi maksimalno financiranje iz EU proračuna koje možemo očekivati?

Maksimalni iznos EU doprinosa ovisi o maksimalnoj stopi financiranja primjenjivoj na Poziv koji odaberete za prijavu. Molimo Vas da pažljivo pročitate Odjeljak dokumenta Poziva o Pravnoj i financijskoj pripremi Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Je li moguće za javno tijelo da trošak osoblja bude viši nego njegov financijski doprinos projektu? (npr., osoblje 260.000 €, doprinos projektu 200.000 €)?

Financijski doprinos svakog partnera i alokacija troškova između različitih troškovnih kategorija (uključujući javna tijela) podložni su odluci koju donosi samo partnerstvo. Unatoč tome, molimo vas da uzmete u obzir da je procijenjeni projektni proračun postavljen u Aneksu 2 (Predložak ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava) / prijavnom obrascu, administrativnim obrascima, Dio a, Odjeljak 3 – Proračun. Ovaj sadrži procijenjene prihvatljive troškove i doprinose za projekt, razlomljene prema sudioniku i proračunskoj kategoriji. Konačno, molimo uzmite u obzir da će ukupna stopa financiranja projekta za troškove u svakom slučaju biti postotak (maksimalno 60%) od prihvatljivih troškova projekta. Imajte na umu da ranije primjenjivano „pravilo 2%“ više ne važi. Za to vidite prethodno pitanje.

Može li nenovčani doprinos biti korišten kao sufinanciranje?

Nenovčani doprinos ne može se koristiti kao sufinanciranje na razini prijave (u Dijelu A proračuna). Dodatno, korisnicima je dopušteno koristiti nenovčane doprinose za provedbu projekta, međutim ovi se ne mogu navoditi kao troškovi.

Gdje bih trebao uključiti infrastrukturne troškove?

U Dio A, u Odjeljak „Proračun“, u stupac „Oprema“ (koji uključuje troškove za opremu, infrastrukturu i drugu imovinu). Molimo vas da pritisnete simbol „?“ koji se pojavljuje na vrhu tablice proračuna da biste vidjeli objašnjenja o vrsti troškova/prihoda za uključivanje u pojedine stupce. U Dijelu B, u excel aneksu „Detaljizirana tablica proračuna“, u redcima „Oprema (uklj. infrastrukturu)“, Molimo vodite računa da tamo trebate objasniti predstavlja li trošak puni trošak ili deprecijaciju.

Je li još moguća deprecijacija industrijskog postrojenja za 100% na projektu ako se nakon projekta nastavi koristiti u iste svrhe?

Da, moguća je. Nabave opreme specifično za akciju1 (ili razvijene kao dio projektnih zadataka) mogu se deklarirati pod pune „kapitalizirane troškove“ ako ispunjavaju uvjete prihvatljivosti primjenjive na njihove pripadajuće kategorije troškova (čl. 6 LIFE Općeg modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava). „Kapitalizirani troškovi“ znače: - troškove nastale pri nabavi ili za razvoj opreme, infrastrukture ili druge imovine i, - koji su evidentirani pod fiksnim imovinskim računom korisnika u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima i korisnikovim uobičajenim praksama izračunavanja troškova. Molimo vas da uzmete u obzir da korisnici, osim ako budu izuzeti od strane tijela za dodjelu bespovratnih sredstava, moraju nakon završetka akcije nastaviti koristiti i održavati opremu kupljenu i prihvatljivu uz pune troškove, za aktivnosti provedbe projektnih ciljeva. Takva oprema mora se koristiti u te svrhe – najmanje pet godina nakon završetka projekta ili do kraja svog ekonomskog roka trajanja (tj. dok ne dosegne punu deprecijaciju) – što god od toga nastupilo ranije.

Kako i iz kojih izvora korisnikov vlastiti doprinos može biti financiran?

Pod „vlastitim sredstvima“ prijavitelji moraju unijeti iznos vlastitih sredstava koji očekuju koristiti za provedbu projekta. „Vlastita sredstva“ odnose se na vlastita sredstva na raspolaganju korisniku koja nisu specifično povezana s projektom prijavljenim za financiranje. Tipični primjeri mogla bi biti financijska sredstva koja korisnik povlači izravno iz svoje komercijalne aktivnosti; ili sredstva koja dolaze iz korisnikove godišnje operativne alokacije (kao javno sveučilište koje dobiva opću godišnju potporu od svog nacionalnog ministarstva). Pod „financijskim doprinosima“ prijavitelji moraju unijeti iznos financijskih doprinosa koji očekuju primiti ili su ga već primili iz drugih izvora. „Financijski doprinosi“ odnose se na financiranje korisnika od strane trećih strana koje će biti korišteno specifično za onaj projekt koja je prijavljen za financiranje (npr. specifična nacionalno financirana bespovratna sredstva/donacija korisniku koja pokriva isti projekt).
Ključni pokazatelji uspješnosti (KPI)

li KPI-ovi novog programa LIFE (2021.-27.) isti kao i prethodni (2014.-20.)?

Nisu, KPI-ovi nove LIFE Uredbe razlikuju se od KPI-ova prethodne Uredbe. Više informacija o novim LIFE KPI-ovima može se pronaći u Prilogu II nove LIFE Uredbe („Uredba (EU) 2021/783 od Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Programa za Okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) i stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013 ”).

Prijavljujem se s različitim prijedlozima na različite LIFE pozive, a u fazi potpunog prijedloga KPI obrasci Dijela C različiti su za svaki poziv. Je li ovo normalno?

Da, ovisno o pozivu na koji se prijavljujete, podnositelji zahtjeva vidjet će različit KPI Dio C: a. Svi prijavitelji vidjet će obavezni KPI odjeljak. To su horizontalni KPI-ovi koji su uglavnom povezani s Odjeljkom 1 Priloga II nove LIFE Uredbe (pokazatelji ostvarenja i pokazatelji katalitičkog učinka) i oni bi uglavnom trebali tražiti odgovore da/ne. b. Uz obvezni KPI odjeljak, ovisno o pozivu, podnositelji zahtjeva mogu vidjeti i odjeljak s neobaveznim KPI-ovima vezanim uglavnom za Odjeljak 2 Priloga II nove LIFE Uredbe (Pokazatelji rezultata). Ovaj neobavezni odjeljak može se razlikovati među pozivima (npr. CET i ne-CET pozivi).

Prijavljujem se za LIFE financiranje, a obrazac Dijela C KPI-a sadrži obvezni i neobavezni odjeljak. Moram li unijeti podatke u sve odjeljke i KPI-ove?

Ne, prijavitelji su dužni dati podatke (uglavnom da/ne odgovore) samo u obveznom odjeljku KPI-a. Nisu dužni izvještavati o dostupnim neobaveznim KPI-ovima. Podnositelji zahtjeva mogu pružiti podatke o onim neobaveznim KPI-ovima koje smatraju relevantnima za svoj prijedlog. Međutim, ako nijedan neobvezujući KPI nije ispunjen, tada evaluatori mogu dovesti u pitanje dodanu vrijednost i utjecaj na okoliš prijedloga, kao i jasnoću prijedloga.

Za neobavezne KPI-ove postoje unaprijed zadane vrijednosti. Mogu li ih promijeniti?

Da, podnositelji zahtjeva mogu promijeniti unaprijed određene vrijednosti u skladu sa specifičnostima svog prijedloga. Međutim, podnositeljima zahtjeva savjetujemo da slijede sva upozorenja/upute dane uz svaki KPI. Molimo imajte na umu da opis KPI-a s unaprijed postavljenim vrijednostima uključuje spominjanje ove unaprijed postavljene postavke. U slučaju da podnositelji zahtjeva uoče unaprijed postavljene vrijednosti u KPI-ovima koje ne odgovaraju opisu KPI-a, trebali bi ih zanemariti jer su takve unaprijed postavljene vrijednosti vjerojatno posljedica tehničkog IT problema.

Za neobavezne KPI-ove, mogu li prijavitelji podnijeti izvješće o KPI-u koristeći vrijednost koja nije vrijednost navedena u obrascu KPI Dio C?

Ne, podnositelji zahtjeva trebaju prijaviti vrijednosti koristeći jedinice navedene za svaki neobavezni KPI. Ako ne, u tom slučaju riskiraju da će njihov prijedlog biti penaliziran zbog nedostatka jasnoće. Korištenje komentarâ za unos prave jedinice neće smanjiti ovaj rizik. Ako podnositelji zahtjeva ne mogu navesti vrijednosti za neobavezni KPI koristeći unaprijed fiksne vrijednosti u obrascima Dijela C KPI-ova, u tom slučaju trebali bi izvještavati o tim KPI-ovima koristeći opciju "Ostali KPI-ovi za određene projekte" ili samo putem svog glavnog teksta prijedloga.

Koji je postupak za ispunjavanje KPI Dijela C dinamičkog obrasca? Moram li ga učitati s mojom prijavom kada je završena?

Podnositelji zahtjeva trebaju kliknuti na Dio C (ako je dostupan) u glavnom izborniku prijedloga. Ako je KPI Dio C dostupan za njihove pozive, tada trebaju ispuniti dinamički obrazac Dijela C KPI-a (obavezan i svaki drugi relevantan KPI ako je primjenjiv). Nakon što završe s unosom svojih podataka, trebali bi ih spremiti pomoću gumba “Save data” (“Spremi podatke”) u dinamičnom obrascu. U ovom trenutku mogu također izdvojiti svoje KPI–ove u PDF formatu (pomoću "Pogledaj PDF"). PDF koji će se vidjeti automatski će biti uključen od strane sustava u PDF njihova konačnog potpunog prijedloga. Stoga podnositelji zahtjeva ne moraju postavljati KPI Dio C PDF datoteku kao dodatak njihovom prijedlogu. Međutim, kada podnose svoj potpuni prijedlog podnositelji zahtjeva trebaju provjeriti sadrži li konačni potpuni prijedlog u PDF-u podatke o KPI-u Dio C. Ako to nije slučaj, onda postoji tehnički IT problem i podnositelji zahtjeva trebali bi učitati KPI PDF datoteku u svoje prijedloge prilogâ te obavijestiti IT Funding & Tenders portala.
Standardni akcijski projekti (SAP)

Je li obvezatno imati aktivnosti u više zemalja i, ako da, u koliko?

U okviru poziva za Standardne akcijske projekte nije obavezno imati aktivnosti u više prihvatljivih zemalja. Međutim projektni prijedlog dobit će dodatne bodove u procesu odabira ukoliko postoje dovoljni dokazi da će transnacionalna suradnja pridonijeti zaštiti okoliša, prirode ili klime. U ovom kontekstu “transnacionalno” se odnosi na suradnju među državama članicama EU ili suradnju među državama članicama i prihvatljivim zemljama koje sudjeluju u programu LIFE kako je navedeno u Članku 6. Uredbe LIFE. Aktivnosti izvan prihvatljivih zemalja neće rezultirati dodatnim bodovima u ocjeni prijedloga.

Možemo li u prijedlog projekta uključiti tekuće aktivnosti?

Ne, aktivnosti koje su već u tijeku prije službenog početka LIFE projekta nisu prihvatljive. U svoj prijedlog možete uključiti aktivnosti koje se značajno razlikuju od prethodnih ili tekućih aktivnosti u pogledu učestalosti ili intenziteta. Iznimno, prijedlog bi mogao uključivati aktivnosti koje su poduzete i dovršene u prošlosti i koje bi se ponavljale sličnom učestalošću ili intenzitetom tijekom novog LIFE projekta. U ovakvim slučajevima podnositelji zahtjeva moraju dostaviti dokaze da se takve aktivnosti ne bi mogle provesti bez LIFE projekta.

Na što mislite pod "održivošću projekta"?

LIFE projekti značajna su ulaganja i Europska unija pridaje veliku važnost njihovoj održivosti. Srednjoročna i dugoročna održivost znače da su projektni rezultati očuvani nakon službenog završetka LIFE projekta. Projektni partneri moraju razmotriti kako će ulaganja u program biti osigurana, razvijena, iskorištena, replicirana ili prenesena tijekom ili nakon završetka projekta. Podnositelji zahtjeva trebaju u svom prijedlogu iznijeti strategiju za uspješan nastavak, replikaciju i/ili prijenos rezultata projekta. To uključuje zadatke za umnožavanje učinaka projektnih rješenja i mobilizaciju šireg usvajanja rezultata koja doseže kritičnu masu, tijekom projekta i/ili kratkoročno ili srednjoročno nakon završetka LIFE projekta. To nadilazi prijenos znanja i umrežavanje te uključuje praktičnu primjenu rješenja razvijenih ili primijenjenih u projektu nakon razdoblja trajanja projekta, drugdje ili u drugu svrhu.
Pitanja relevantna samo za SAP Prirodu i bioraznolikost

Primjenjuje li se još pravilo 25% vezano za proračun posvećen konkretnim konzervacijskim akcijama?

Pravilo više nije u primjeni, međutim svi projekti moraju imati SMART (specific measurable achievable relevant and time-bound / specifične mjerljive ostvarive relevantne i vremenski određene) ciljeve i rezultate. Evaluatori će pomoću ovoga dobiti uvid u važnost i hitnost projekta. Konkretne aktivnosti bazirane na rezultatima preduvjet su za određivanje prioriteta prijedlogâ. Projekti moraju isporučivati konkretne i supstancijalne konzervacijske koristi i učinke da bi dobili bolju ocjenu. Čisto intelektualni, akademski ili istraživački projekti neće biti uzeti u razmatranje.

Je li moguće uključiti aktivnosti usmjerene na crvenu listu ugroženih vrsta ili vrste popisane u Aneksu IV kada se radi na Natura 2000 lokaciji? Mora li Standardni obrazac (SDF) za tu lokaciju biti ažuriran prije završetka projekta?

Projektne aktivnosti koje ciljaju na EU vrste s crvene liste ili vrste navedene u Aneksu IV Direktive o staništima mogu se odvijati unutar Natura 2000 lokacija, sve dok su usklađene s konzervacijskim ciljevima lokacije i ne proturječe ovim ciljevima, niti ih i na koji način potkopavaju. Očekuje se, međutim, da glavni fokus projekta budu konzervacijski ciljevi lokacije za vrste i staništa u aneksima (EU zaštićene Natura 2000 aktivacijske značajke).

Ako je projekt usmjeren na četiri vrste iz aneksa V, a samo tri su U2-. Koje se sufinanciranje primjenjuje?

Sigurno ne 75% jer SVE ciljane vrste nisu ili prioritetne vrste u aneksima Direktive o staništima (tj. vrste s asteriskom), ili vrste nepovoljnog-lošeg konzervacijskog statusa s trendom opadanja (U2-) u EU ili nacionalnim biogeografskim procjenama regije, ili vrste s ugroženim ili još lošijim statusom na europskoj crvenoj listi. Projekt bi mogao imati pravo na 67% jer postoji jasan fokus na prioritetnim vrstama (tri od četiri) zasnovan na U2- kriteriju konzervacijskog statusa.

U slučaju da je projekt usmjeren obnovi EU staništâ izvan N2000, je li obavezno označiti lokaciju kao N2000 lokaciju? Postoje li druga sredstva u skladu s LIFE uvjetima?

Tamo gdje akcije uključuju pribavljanje zemljišta i obnovu staništa, područje u pitanju trebalo bi dobiti najprikladniju pravnu zaštitu (nacionalno zaštićeno područje, Natura 2000 itd.). Za druga ulaganja koja uključuju smanjivanje pritisaka i prijetnji (npr. blokiranje jaraka ili redukciju otjecanja dušika s poljoprivrednog zemljišta) na zemlju koja u sebi nema visoku prirodnu vrijednost da bi opravdala takvu oznaku, ali služi kao tampon zona oko Natura 2000 lokacija i/ili zaštićenih područja, potreban je dugoročni ugovorni sporazum (od najmanje 30 godina) za osiguravanje da su pritisci i prijetnje nepovratno ublaženi. Kad iz nekog razloga pravna zaštita/ugovorni sporazumi nisu mogući, prijavitelj treba pružiti temeljito opravdanje i jasne dokaze da je ulaganje koje će biti napravljeno poduprto prikladnim planiranjem upotrebe zemljišta na najrelevantnijoj administrativnoj razini. Privatne inicijative očuvanja zemljišta u ovom kontekstu također mogu biti podržane. Vidi Odjeljak 2 dokumenta Poziva, „Dodatni uvjeti“ za više detalja.
Pitanja relevantna samo za SAP Kružno gospodarstvo i kvaliteta života

Što su tržišno orijentirani projekti (close-to-market projects) i postoje li specifični uvjeti za njih?

Tržišno orijentirani projekti su standardni akcijski projekti (SAP) čiji cilj nije samo isporuka poboljšanih okolišnih rješenja, nego i osiguravanje da takva rješenja budu naširoko preuzeta od strane društva općenito te, specifičnije, od strane gospodarstva kroz eksplicitno tržišno orijentiran pristup. Ne postoje specifični uvjeti o tome tko bi trebao biti korisnik koordinator, međutim očekuje se uključenje u konzorcij najmanje jedne kompanije koja može garantirati implementaciju tržišnog pristupa (iako se ne zahtijeva formalno). Postoje specifični uvjeti za tržišno orijentirane projekte naznačeni u instrukcijama sadržanim u standardnim prijavnim obrascima (npr. ciljani proizvodni kapacitet trebao bi biti na industrijskoj/komercijalnoj skali već tijekom projekta), zato obratite posebnu pažnju na ove specifične uvjete. Kao i svi SAP projekti, tržišno orijentiran projekt mora uključivati obavezni radni paket pod imenom „Održivost, replikacija i iskorištavanje projektnih rezultata“ u kojem će tipično sve aktivnosti s ciljem dolaska na tržište biti uključene u obvezni isporučivi poslovni plan uključujući replikaciju.

Jesu li najbolje prakse dozvoljene i, ako jesu, pod kojim uvjetima? Dobivaju li inovativni projekti više bodova? Gdje se nalaze definicije?

Definicije „najboljih praksi“ i „inovativnih tehnologija, metoda i pristupa“ dio su definicije SAP-ova koje se mogu naći u drugom odjeljku pozivnih dokumenata. [SAP-ovi predstavljaju „tradicionalne LIFE projekte“ usmjerene na : - razvoj, demonstraciju i promoviranje inovativnih tehnika, metoda i pristupa što znači rješenja koja su nova usporede li se s najnovijim dostignućima u državi članici i na razini sektora te koja se primjenjuju na operativnoj razini i pod uvjetima koji dozvoljavaju postizanje učinaka postavljenih u prvom paragrafu nagradnog kriterija „Učinak“. - doprinos bazi znanja i primjeni najbolje prakse koja označava rješenja, tehnike, metode i pristupe koji su prikladni, isplativi i suvremeni (u državi članici i na razini sektora) te koja se primjenjuju na operativnoj razini i pod uvjetima koji dozvoljavaju postizanje učinaka postavljenih u prvom paragrafu nagradnog kriterija „Učinak“. …] To znači da su SAP-ovi koji primjenjuju najbolje prakse dozvoljeni, ali samo ako ih se može smatrati takvima u usporedbi s najnovijim dostignućima na razini države članice ili u specifičnom sektoru. Drugim riječima, rješenje koje se može smatrati najboljom praksom na regionalnoj razini, ali ne i na nacionalnoj jer se razvijenije najbolje prakse primjenjuju u drugim regijama iste države članice, neće biti prihvatljivo. Slično tome, smatramo SAP inovativnim kada projekt primjenjuje rješenje koje se može smatrati novim na nacionalnoj razini ili u svojoj primjeni u specifičnom sektoru (npr. tehnologija poznata i u primjeni u Francuskoj u kontekstu gospodarenja otpadom, a koja nikad u Francuskoj nije primjenjivana u sektoru gospodarenja vodama). Opis najnovijih dostignuća na nacionalnoj razini ključan je za određivanje može li projekt u najmanju ruku biti tretiran kao najbolja praksa i time biti prihvatljiv za poziv. Formalno nikakvi dodatni bodovi neće biti dodijeljeni inovativnim SAP-ovima nasuprot onima najbolje prakse. Međutim, neke od prioritetnih tema opisanih u Odjeljku 2 pozivnog dokumenta zahtijevaju primjenu inovativnih rješenja. U ovakvim slučajevima prijedlozi koji ne udovoljavaju tom zahtjevu imat će manje bodova pod nagradnim kriterijem 1 („Relevantnost“) koji, između ostalog, zahtijeva procjenu „opsega u kojem je prijedlog u skladu s opisom uključenim u poziv za prijedloge uključujući, gdje je to relevantno, njegove specifične prioritete“.

SAP-ENV-GOV: S obzirom na to da je ovo nova kategorija, koja su ključna pitanja koja prijedlog mora pokriti da bi bio prihvatljiv?

SAP-ENV-GOV uključuje sve teme specifično vezane za okoliš (osim prirode i bioraznolikosti) i kružno gospodarstvo, koje su u prošlosti bile ugrađene u širi LIFE Poziv za Upravljanje i informacije (GIE). Da bi poziv bio prihvatljiv pod SAP-ENV-GOV, on mora biti usmjeren na najmanje jednu od tri podteme i povezan s prioritetima Kružnog gospodarstva i kvalitete života eksplicitno naznačenim u dokumentu poziva (1. potpora javno-upravnom procesu donošenja odluka i dobrovoljni pristupi, 2. osiguravanje usklađenosti s okolišnim politikama i pristup pravosuđu, 3. promjene u ponašanju i podizanje svijesti), kao i odgovaranje kriterijima prihvatljivosti i nagradnim kriterijima opisanima u dokumentu poziva zajedničkom sa SAP-ENV-Okoliš. Kao i u SAP Okoliš, pažnja će biti posvećena ključnim pokazateljima uspješnosti kao i održivosti projekta.
Pitanja relevantna samo za SAP Djelovanje u području klime

Pod CCM prioritetom Energetski intenzivne industrije (EII), jesu li EII-evi negdje definirani? Postoji li ograničen popis EII-eva?

Prioritet energetski intenzivnih industrija ostaje isti kao i prethodnih godina. Nema definirane liste, ali EII-evima smatramo industrije s visokom potrošnjom energije i visokim potencijalima za uštedu. Ovo uključuje npr. industriju čelika, aluminija, stakla, keramike, cementa te kemijske industrije. To ih ne ograničava na velike industrije, naprotiv, htjeli bismo se usmjeriti na SME-ove s visokom potrošnjom energije koji bi onda mogli imati transformativni učinak u svojim sektorima.

CCM – je li moguće predati projekt s fokusom na smanjenju stakleničkih plinova i zagađenja zraka istodobno?

Da, projekt pod EII može biti usmjeren na redukciju stakleničkih plinova u industrijskom procesu, ali može imati dodatan učinak na smanjenje zagađenja zraka. Ovaj pristup omogućit će da prijedlog „nudi ko-benefite i promovira sinergije s drugim područjima politika relevantnim za postizanje ciljeva okolišnih i klimatskih politika“ (Nagradni kriteriji – Relevantnost).

CLIMA GOV – ostvarenje mjerljivih rezultata za ovu vrstu projekata čini se teško, postoji li neki primjer iz prošlosti koji pokazuje kako projekt može ostvariti mjerljivi učinak?

Izravni učinci GOV projekata su generalno povišena razina osviještenosti, znanja, izmijenjeni obrasci potrošnje, poboljšana koordinacija institucija ili planova, mainstreaming klimatskih ciljeva u različite politike, bolji nadzor ili provedba. Ovi se učinci mogu demonstrirati putem anketa, poboljšanih obrazaca potrošnje te usvajanja/primjene novog zakonodavstva ili strategija i planova. Klimatski i okolišni učinci GOV projekata općenito su neizravni i vidljivi su obično srednjoročno nakon završetka projekta.

Možemo li koristiti dio LIFE financiranja za potporu drugom subjektu koji razvija lokalnu inicijativu? Koji su uvjeti?

Dozvoljeno je za bespovratna sredstva i nagrade. Financijska potpora trećim stranama bit će prihvaćena u projektima koji ciljaju na pomoć subjektima izvan projektnog partnerstva (npr. neprofitnim organizacijama, lokalnim autoritetima, grupama građana, pojedinim farmerima) u provedbi ili razvoju lokalnih inicijativa koje će doprinijeti projektnim ciljevima. Maksimalni sveukupni iznos financijske potpore za treće strane iznosi 100.000 €. a maksimalni iznos po pojedinoj trećoj strani iznosi 20.000 €. Prijava moja jasno navesti zašto je financijska potpora trećim stranama potrebna, kriterije i procedure za davanje financijske potpore te pružiti popis različitih vrsta aktivnosti za koje treća strana može dobiti financijsku potporu. Prijedlog također mora jasno opisati očekivane rezultate.

Strateški projekti (integrirani/priroda) (SIP/SNAP)

Tko mi može pružiti pomoć i informacije o SIP-ovima/SNAP-ovima u mojoj zemlji?

LIFE Nacionalne kontakte točke mogu pružiti smjernice prijaviteljima. U svrhu povećanja šansi za uspješne prijave te posebice da bi se izbjeglo nenamjerno natjecanje među projektima koji imaju slične ciljeve, potencijalne prijavitelje potiče se koristiti ovaj oblik pomoći. Nadalje, LIFE jedinice u Glavnoj upravi za okoliš te CINEA mogu se kontaktirati za vodstvo oko potencijalnih projektnih koncepata. Adresa na koju možete pisati je: CINEA-LIFE-ENQUIRIES@ec.europa.eu. Nadalje, bespovratna sredstva za tehničku pomoć mogu pomoći u pripremi projektnih prijedloga za strateške projekte.

Je li SNAP/SIP projektima dozvoljeno adresirati više od jednog plana?

Da, dozvoljeno je. Pojedini SIP može biti usmjeren na više od jednog plana. Uvjet je barem jedan od planova ili jedna od strategija budu među onima s popisa prihvatljivih planova i strategija kako je naveden u drugom poglavlju dokumenta Poziva, a projekt bi trebao ciljati na njegovu punu implementaciju u koordinaciji/mobiliziranju drugih fondova osim LIFE-a.

Je li obvezno imati nekoliko korisnika u SIP/SNAP konzorciju? Možemo li u fazi 2 uključiti dodatne korisnike/suradnike/pridružene partnere koji nisu bili predviđeni u fazi 2? Je li moguće modificirati ulogu (koordinator/korisnik/suradnik/pridruženi partner) dionika između prve i druge faze?

Minimalan broj korisnika je 2, a jedan od njih trebao bi biti tijelo nadležno za provedbu ciljanog plana/strategije/akcijskog plana. Pogledajte i pitanje ispod. Možete uključiti dodatne korisnike/suradnike/pridružene partnere u drugoj fazi, kao što možete i izmijeniti ulogu dionika između faze 1 i faze 2. Ali ove bi promjene trebale biti dobro obrazložene u drugoj fazi vaše prijave.

Može li Dio B predloška prijave za konceptni sažetak premašiti ograničenje od 45 stranica?

Ne. Prilikom učitavanja Dijela B vašeg obrasca za prijavu konceptnog sažetka, sve stranice koje prelaze to ograničenje neće biti vidljive ocjenjivačima (čime su izgubljene).

Prema pozivnom dokumentu, SIP/SNAP „nacionalno tijelo odgovorno za plan/strategiju/akcijski plan u načelu bi trebalo sudjelovati u konzorciju kao koordinator. U adekvatno opravdanim slučajevima može ne sudjelovati kao koordinator, ali bi u svakom slučaju trebalo biti dio konzorcija”. Međutim, u mojoj državi članici postoje različita tijela koja su odgovorna za izradu Plana/Strategije i nekoliko aktera koji su odgovorni za njegovu provedbu. Kako bismo tome trebali pristupiti?

Imajte na umu da pozivni dokument naglašava provedbu plana kao cilj (ne njegovu razradu). Stoga projekt treba osmisliti imajući u vidu ovaj dugoročni cilj i konceptni sažetak/potpuni prijedlog trebaju jasno objasniti koje je tijelo ili koja su tijela odgovorna za potpunu provedbu te koje su uloge drugih tijela i dionika u provedbi plana. Taj bi se dio odgovornosti također trebao adekvatno odraziti u projektnom partnerstvu. Iako može postojati samo jedan koordinator, idealno bi bilo da su drugi akteri odgovorni za provedbu dijelova plana uključeni kao korisnici. Vezano uz to, obratite pozornost na sljedeći kriterij prihvatljivosti naveden u Odjeljku 9 dokumenta Poziva: uključivanje ključnih dionika. Važno ga je uzeti u obzir prilikom pripreme prijave projekta i logike intervencije kako bi bili sigurni da su svi dionici koji doprinose provedbi planova uključeni u projekt.

Za planove na nacionalnoj razini: što bi se smatralo komplementarnim mjerama za tako široku razinu?

Općenito, komplementarna mjera je bilo koja mjera neuključena unutar SNAP/SIP-a koja doprinosi implementaciji plana/planova. Na primjer, za SIP usmjeren na plan za kvalitetu zraka na nacionalnoj razini, komplementarna mjera mogla bi biti zamjena, na nacionalnoj razini, iskorištavajući nacionalne ili EU fondove različite od LIFE-a, starih bojlera novim, manje zagađujućim bojlerima. Ili za SIP usmjeren na planove za upravljanje riječnim slivom koji pokrivaju čitavu zemlju, komplementarne mjere mogle bi uključivati npr. uklanjanje svih hidromorfoloških barijera za stvaranje i obnovu močvarnih tala. Za više primjera molimo provjerite web-stranice tekućih integriranih projekata koje možete pronaći u bazi podataka o LIFE projektima: https://webgate.ec.europa.eu/life/publicWebsite/search.

Prema pozivnom dokumentu, SIP-ovi/SNAP-ovi bi trebali težiti punoj provedbi ciljanog plana ili strategije. Međutim, s obzirom na široki opseg Strategije na koju ciljamo, realnije je usredotočiti se samo na dio Strategije. Je li to dopušteno?

Doista, dugoročni cilj svakog SIP/SNAP projekta trebao bi biti potpuna provedba ciljane strategije/plana. Zbog toga su uvedeni Integrirani projekti – kako bi olakšavali punu provedbu planova i strategija i pomogli državama članicama u postizanju ovog ambicioznog zadatka. S ograničenim proračunom SIP/SNAP projekta nije moguće u potpunosti provesti većinu strategija samo unutar LIFE proračuna. Zato su komplementarne aktivnosti veoma važne i zato su mnogi do sada financirani SIP/SNAP projekti usredotočeni na uklanjanje prepreka za provedbu potpunih strategija (izgradnjom kapaciteta, pripremom planova upravljanja, angažmanom dionika itd.) umjesto fokusiranja na jednu temu strategije. Međutim, također je moguće osmisliti SIP/SNAP koji se usredotočuje na jedan element strategije i koristi ga kao sredstvo za postizanje preostalih ciljeva te strategije. Kada je to slučaj koncept bi trebao jasno opravdati takav pristup i uvjeriti ocjenjivače da će se i s tim užim fokusom na kraju provesti cijeli plan.

U našoj državi članici imamo opsežan plan/strategiju koji pokriva različite sektore. Bi li bilo prikladno imati SIP/SNAP s jednom ili dvije konkretne aktivnosti koje se odnose na svako od ovih područja? A zatim komplementarne aktivnosti koje se odnose na svako područje? Ili bi se to moglo smatrati nedovoljno koherentnim za SIP/SNAP?

Ključni cilj SIP/SNAP projekata je potpuna provedba strategije/plana. Dakle, ako vaša strategija pokriva nekoliko sektora, htjeli bismo u vašoj prijavi vidjeti kako će strategija biti provedena za svaki sektor, bilo to kroz aktivnosti uključene u SIP/SNAP ili kroz komplementarne aktivnosti. To ne znači da će sam SIP/SNAP pokriti sve aktivnosti predviđene planom i razumijemo da će se većina akcija provesti kroz komplementarno financiranje. Mogli biste također razmotriti dostupnost sredstava za komplementarne aktivnosti. Za aktivnosti u nekim sektorima moglo bi biti lakše mobilizirati komplementarna sredstva, dok bi u drugima to moglo biti teže, pa se čak možete odlučiti na pokrivanje više aktivnosti iz ovih sektora iz SIP/SNAP (LIFE financiranje) ako je potrebno. Dakle, u tom smislu teret u SIP/SNAP projektima može, ali i ne mora biti jednako raspoređen po svim sektorima obuhvaćenima strategijom, što ovisi o posebnom kontekstu vaše države članice.

Hoće li se dio doprinosa EU-a isplatiti u početku projekta? Ako je tako, hoće li se isplatiti koordinatoru ili izravno svakom korisniku?

Sva plaćanja vrše se koordinatoru koji je onda odgovoran za raspodjelu financijskih sredstava među korisnicima prema potrebi. Prva predfinancijska isplata koordinatoru (20% bespovratnih sredstava) izvršit će se u roku od 30 kalendarskih dana od stupanja na snagu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (ili od trenutka kad primimo financijsko jamstvo ako je to primjenjivo).

Kakva je distribucija EU isplata tijekom trajanja SNAP/SIP projekta?

Prvih 20% predfinanciranja ide nakon potpisa ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, zatim međuplaćanja aktualnih troškova nastalih do prolaska tri mjeseca nakon svake faze, s tim ograničenjem da zbroj svih isplata prije faze konačnog izvještaja ne smije prelaziti 80% maksimalnih LIFE bespovratnih sredstava. Konačno, isplata ostatka na kraju projekta.

Postoji li maksimalna dozvoljena proračunska razlika između proračuna u fazi konceptnog sažetka i konačnog prijedloga za SNAP projekt?

Ne postoji određen iznos ili postotna razlika, ali orijentacijski, ako razlika u ukupnom proračunu prelazi 10%, tada će tijekom evaluacije ovih promjena biti provedena temeljitija kontrola. Situacije koje treba izbjeći su npr. sljedeće: i. Proračun supstancijalno smanjen zbog supstancijalne redukcije projektnih ambicija, možete očekivati da će ovo evaluatori zabilježiti i penalizirati. ii. Proračun supstancijalno uvećan, ali projektna ambicija ostaje slična onoj iz konceptnog sažetka umanjujući time vrijednost za novac. Općenito, u slučaju promjena u proračunu, vrijednost za novac bit će procijenjena u usporedbi s onom u fazi konceptnog sažetka. Molimo da pogledate procjene proračuna dodijeljenog SNAP-ovima po državi članici, za SNAP-ove, u Višegodišnjem programu rada, stranice 19-20. Obično također naznačimo prosječni (očekivani) proračun u obavijesti o rezultatima evaluacije poslanoj prijaviteljima koji prođu fazu konceptnog sažetka.

Razumijem li dobro da će se prema kriteriju dodjele “Učinak” samo izravan učinak LIFE SIP/SNAP projekata uzimati u obzir tijekom procjene cjelovitog prijedloga projekta?

Ne. Učinak će se mjeriti evaluacijom nekoliko faktora. Za svaku vrstu SIP/SNAP projekta ovi faktori uključuju očekivanu razinu provedbe ciljanog plana/strategije/plana puta kao izravnu posljedicu aktivnosti predviđenih SIP/SNAP projektom ili putem dodatnih radnji financiranih drugim sredstvima mobiliziranim paralelno sa SIP/SNAP projektom. Međutim, i izravan učinak samog SIP/SNAP projekta te neizravni učinak koji proizlazi iz akcija potaknutih SIP/SNAP projektom uzet će se u obzir. Na primjer, za SNAP prijave koje ciljaju PAF-ove (Prioritetne akcijske okvire), evaluacija će uzeti u obzir ukupno očekivano poboljšanje stanja očuvanja vrsta i staništa ili, za SIP-ove za vode, ukupni učinak u smislu adresiranja značajnih neadresiranih pritisaka ili poboljšanja prema dobrom statusu/potencijalu WFD-a.

Možemo li predati SIP/SNAP puni projektni prijedlog ako ciljani plan/strategija/akcija još nisu odobreni?

U fazi punog projektnog prijedloga (najkasnije do vremena podnošenja punog projektnog prijedloga), ciljani plan/strategija/akcija pravno su obvezani biti podneseni Europskoj komisiji koja ih treba pregledati i ocijeniti da su u najmanju ruku prihvatljive kvalitete. Izuzetak: ako novi ciljani plan nije još usvojen, ali postoji njegova starija verzija na snazi (npr. plan koji je stupio na snagu 2015. i još je primjenjiv dok ga novi ne zamijeni), molimo dostavite i trenutni plan na snazi te zadnji nacrt novog plana. U ovom slučaju, molimo vas da objasnite situaciju s planovima u Dijelu B vašeg prijavnog obrasca da bi se mogli propisno uzeti u obzir i ocijeniti.

S obzirom da će projekt biti implementiran u dvije faze (faza 1 s trajanjem od 3 godine i faza 2 trajanja 4 godine), kako točno trebamo planirati aktivnosti faze 2 u fazi prijave? Hoće li biti moguće izvršiti dopunu kasnije tijekom provedbe projekta? Ako ne, koliko detaljan bi trebao biti plan za fazu 2? Mogu li isporučeni rezultati i/ili postignuća biti specificirani kasnije na kraju faze 1?

Uslijed produljenog vremenskog okvira i s njim povezane neizvjesnosti u planiranju zadataka te rezultata znatno unaprijed, razina detalja za fazu 2 može biti niža (npr. indikativni plan zadataka i proračun). Međutim, sveukupno gledajući, faza 2 trebala bi pružiti konzistentnu sliku što, kako, kada i od strane koga se namjerava napraviti u tom pogledu, uključujući isporučene rezultate, postignuća te mjerljive rezultate i utjecaj koji će omogućiti procjenu kvalitete opće strategije i povezane zadatke. Kako je spomenuto u prijavnom obrascu, trebali biste pružiti detaljizirane informacije za prvu fazu projekta, dok za naredne faze razina detalja može biti niža: „Za prvu fazu projekta, zadaci bi trebali biti opisane u detalje. Zadaci u kasnijim fazama vašeg projekta mogu uključivati manje detalja, ali sveukupno gledajući i dalje morate demonstrirati kako će ciljevi Plana rada biti postignuti kroz implementaciju svih faza.“ Kada stigne završetak faze, bit će izvršena procjena plana rada da bi se vidjelo je li potreban amandman za pružanje još detaljnijeg plana rada za daljnju fazu/faze i/ili njegova prilagodba.
Operativna bespovratna sredstva (Operating grants (OG))

Kada se otvara poziv za LIFE operativna bespovratna sredstva? Koji je rok za predaju projektnih prijedloga?

Nema otvorenog poziva za okvirni ugovor o partnerstvu (FPA) u 2022. Ugovor ograničen na specifični ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava (SGA – Specific grant agreement) bit će otvoren sredinom svibnja kao pozivno pisma samo za okvirne partnere, s krajnjim rokom za dostavu 21. rujna. Samo organizacije koje su potpisale okvirni ugovor o partnerstvu u 2022., a koji pokriva financijske godine 2022., 2023. i 2024., mogu se prijaviti za financiranje u 2023. kroz ovaj SGA Poziv.

Koja je razlika između okvirnog ugovora o partnerstvu (FPA) i specifičnog ugovora o dodjeli posebnih bespovratnih sredstava (SGA) u pogledu detalja koje treba dostaviti?

Za prijavu FPA morat ćete dati detaljan opis svog višegodišnjeg strateškog plana i podržati ga nacrtom popratnih aktivnosti. Prijava SGA uključuje ciljeve, aktivnosti i ishode izvučene iz plana rada FPA plus detaljan proračun.

Mogu li se prijedlozi podnositi na drugim jezicima osim na engleskom?

Preporučuje se da tehnički dio prijedloga ispunite na engleskom jeziku, iako prijedlozi mogu biti dostavljeni na bilo kojem od službenih jezika EU-a. Imajte na umu da će Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, administrativni dokumenti projekta, komunikacija s CINEA-om i službeno izvještavanje morati biti na engleskom jeziku.

Je li dopuštena financijska potpora trećim stranama? U obrascu za prijavu Dio B nalazi se polje: Financijska podrška trećim stranama (ako je primjenjivo)

Ako naš projekt zahtijeva veći maksimalni iznos po trećoj strani od iznosa praga postavljenog u dokumentu Poziva, opravdajte i objasnite zašto je to potrebno u svrhu ispunjenja ciljeva vašeg projekta. Ne, izravna financijska potpora trećim stranama ne primjenjuje se za operativna bespovratna sredstva. Molimo vas, ostavite taj odjeljak prazan. Podugovaranje je dopušteno, pod uvjetom da se poštuju pravila nabave (posebice najbolja vrijednost za novac i odsustvo sukoba interesa). Uvjeti kupovine vaše organizacije glavna su referentna točka za nabavu.

Mogu li se članovi financirati? Što je s podugovaranjem za članove?

LIFE operativna bespovratna sredstva su jednokorisnička potpora. Samo NVO podnositelj zahtjeva, ukoliko bude odabrana, postaje korisnik potpore i može zahtijevati pokrivanje troškova povezanih s odobrenim programom rada. Stoga troškove koje naprave subjekti povezani s NVO-om ili njezinim članovima nisu prihvatljivi. Ako u određenim okolnostima NVO korisnika podugovara poslove sa svojim članovima u svrhu provođenja ograničenog dijela svog programa rada, za to je potrebno imati dovoljno opravdanje. Posebno se moraju poštovati pravila nabave: ugovor mora biti dodijeljen ponudi koja nudi najbolju vrijednost za novac ili najnižu cijenu, izbjegavajući sukobe interesa, a ovo bi trebalo biti dopušteno/predviđeno u postupku nabave (vidi također model okvirnog sporazuma o partnerstvu).

Je li moguće da NVO koja je dobila LIFE NVO operativna bespovratna sredstva podnese prijedlog i pod LIFE potpore za djelovanje?

Svakako je moguće da se korisnik operativnih bespovratnih sredstava NVO-a prijavi za potporu za djelovanje. Međutim, imajte na umu da nevladina organizacija koja prima operativna bespovratna sredstva u načelu neće svrstavati neizravne troškove pod potpore za djelovanje. Međutim, pod određenim uvjetima mogu postojati neke iznimke (npr. neki neizravni troškovi specifični za projekt koji nisu svrstani pod operativna bespovratna sredstva), a te uvjete treba dodatno provjeriti sa službom odgovornom za potporu za djelovanje.

Kako postupamo s aktivnostima koje se preklapaju s programom rada neke potpore za djelovanje?

Aktivnosti se ne mogu financirati dvaput, stoga morate osigurati da su planirane i prijavljene samo jednom (bilo u operativnim bespovratnim sredstvima, bilo u sporazumu o potporama za djelovanje i izvješćima).

Postoje li neke promjene u vezi s proračunom za LIFE operativna bespovratna sredstva u odnosu na pozive proteklih godina?

Da, u proračun je uvedeno veliko pojednostavljenje: paušalno financiranje. Samo stvarni troškovi osoblja prijavljuju se u proračun. Paušalna stopa od 50% primjenjuje se na ukupne prihvatljive izravne troškove osoblja za izračun ostalih prihvatljivih troškova. Stoga se ukupni prihvatljivi troškovi mogu izračunati kao 1,50 x prihvatljivih troškova osoblja svake NVO. Korisnici će morati prijaviti samo troškove za zaposlenike ali ne i druge troškove (putovanja, podugovaranje, opremu, najam itd.). Dakle korisnici operativnih bespovratnih sredstava moraju voditi popratne dokumente za troškove osoblja samo u terminima kategorija troškova (knjigovodstvene evidencije: troškovi osoblja, platne liste, evidencije radnog vremena itd.) i provedbe projekta.

Je li moguće organizirati WP-ove prema temi ili vrsti aktivnosti umjesto prema područjima politika?

Radni paketi ne podudaraju se nužno s područjima politika. Mogu se organizirati i po vrsti aktivnosti, kako vama najviše odgovara. Ipak, trebali biste nastojati koristiti isti pristup kao za vašu FPA prijavu (sada vaš FPA plan rada).

Koje je dozvoljeno odstupanje između iznosâ koje predajemo u pojedinačnim SGA-ovima? Do koje mjere smo vezani iznosom koji spominjemo u „zatraženom iznosu bespovratnih sredstava“? Postoji li postotak maksimalne varijacije?

Individualno godišnje zatraženo SGA financiranje trebalo bi biti ograničeno na 1/3 ukupnog zatraženog FPA financiranja, u suprotnom mogli bismo se izložiti nedostatnom financiranju za sve NVO-e ili, obratno, prekoračenju dostavljenog proračuna koji će biti izgubljen za sljedeću godinu. Dakle molimo vas da pažljivo isplanirate zatraženo EU financiranje iako je određena doza aproksimacije neophodna.

Najčešća pitanja 2021. godine

Preuzmi PDF najčešćih pitanja
Opća pitanja

Možemo li uz LIFE primati sredstva i iz drugih programa EU?

Financiranje programa LIFE ne smije se preklapati s financiranjem iz drugih programa EU. Podnositelji zahtjeva moraju u svom prijedlogu projekta obavijestiti Europsku komisiju o svim povezanim financiranjima koja su primili iz proračuna EU, kao i svim tekućim zahtjevima za financiranje iz proračuna EU. Također moraju provjeriti da ne dobivaju tekuće potpore za rad iz LIFE -a (ili drugih programa EU) koji bi mogli dovesti do dvostrukog financiranja. Europska komisija primijetila je da je sve veći broj sličnih ili istih prijedloga podnesen različitim programima te provodi sistematske i unakrsne provjere. Propuštanje prijavljivanja da je isti ili sličan prijedlog dostavljen drugom programu (ili još gore, već čak i djelomično financiran) imat će ozbiljne posljedice.

Moram li registrirati svoju organizaciju prije izrade prijedloga?

Vaša organizacija mora biti registrirana i imati identifikacijski kod dionika (PIC) da biste mogli izraditi prijedlog. Prvo provjerite je li vaša organizacija već registrirana. PIC se mora koristiti u sustavu podnošenja, čak i za početak izrade prijedloga. Svi dionici prijedloga trebaju imati svoj PIC. Ako vaša organizacija još nema PIC, možete je registrirati i odmah dobiti PIC broj u Registru dionika.

Što je e-priznanica (eRecepit) mog prijedloga?

E-priznanica u kontekstu prijedloga za bespovratna sredstva je digitalna potvrda Europske komisije da je prijedlog podnijet i zabilježen kao takav. Nakon predaje prijedloga, dioniku će uskoro biti dostupna potpisana kopija podnesenog prijedloga. Ova potpisana verzija sadrži: 1) Certifikat Europske komisije (EC_Digit), 2) kopiju dijela A kako je dostavljen, u kojem se spominje ime osobe koja ga je podnijela, kao i datum i vrijeme podnošenja, 3) kopiju pdf prilogâ koji su uključeni u podneseni prijedlog, u kojima se spominju ime osobe koja ih je podnijela, kao i datum i vrijeme podnošenja, 4) digitalno zapečaćeno priznanje primitka prijedloga od strane Komisije. Da biste pristupili e-priznanici za svoj prijedlog: Prijavite se na portal Funding & Tenders te pristupite My Proposals (Mojim prijedlozima). Pritisnite gumb izbornika Actions (Radnje) na desnoj strani pored podnesenog prijedloga i odaberite View submitted (Prikaži podneseno). E-priznanica se može preuzeti klikom na gumb za preuzimanje (download) na zaslonu Korak 6 – Pošalji u čarobnjaku za podnošenje. Imajte na umu da je ova potpisana kopija dostupna ubrzo nakon podnošenja, ali ne odmah. Ovisno o prometu poslužitelja može proći i do 72 sata do njezine dostupnosti.

Što je pečat izvrsnosti?

Pečat izvrsnosti (SoE) je certifikat EU-a u kojem se navodi da je, iako nije ostvario financiranje, prijedlog bio uspješan u vrlo konkurentnom procesu ocjenjivanja i preporučuje se za financiranje iz drugih izvora. Zajedno s dopisom o rezultatu evaluacije potrebno je izraditi pečat izvrsnosti za odbijene prijedloge s niskim financiranjem i prijedloge s rezervnog popisa koji se neće financirati. Popis tih prijedloga možete pronaći na stranici Obzora 2020.

Koji je optimalan proračun za LIFE projekt?

Proračun projekta ovisi o vrsti projekta i pozivu na koji se prijavljujete. Molimo pažljivo pročitajte odjeljak u dokumentu Poziva o pravnom i financijskom uređenju Ugovorâ o dodjeli bespovratnih sredstava. Za Standardne Akcijske projekte ne postoje specifikacije za proračun projekta. LIFE je sufinancirao velike ambiciozne projekte s ukupnim troškovima većim od 5 milijuna eura nekoliko puta u prošlosti. Međutim, prijedlozi za male projekte s ukupnim troškovima ispod 500 000 eura rijetko su birani u ocjenjivanju zbog ograničenog učinka i posljedično niske dodane vrijednosti.

Koliko bi opsežan projektni prijedlog trebao biti?

Prijedlog bi trebao biti što jezgrovitiji i jasniji. Podnositelji zahtjeva trebali bi izbjegavati opsežne prijedloge i ne bi trebali pružati pretjerano detaljne opise projektnih područja, ekoloških tehnologija, popise vrsta itd. Trebali biste, međutim, sve projektne aktivnosti opisati na jasan i detaljan način. Ograničenje broja stranica primijenjeno na vaš prijedlog definirano je u dokumentu Poziva u odjeljku o dopuštenosti i dokumentima.

Možemo li uz LIFE primati sredstva i iz drugih programa EU?

Financiranje programa LIFE ne smije se preklapati s financiranjem iz drugih programa EU. Podnositelji zahtjeva moraju u svom prijedlogu projekta obavijestiti Europsku komisiju o svim povezanim financiranjima koja su primili iz proračuna EU, kao i svim tekućim zahtjevima za financiranje iz proračuna EU. Također moraju provjeriti da ne dobivaju tekuće potpore za rad iz LIFE -a (ili drugih programa EU) koji bi mogli dovesti do dvostrukog financiranja. Europska komisija primijetila je da je sve veći broj sličnih ili istih prijedloga podnesen različitim programima te provodi sistematske i unakrsne provjere. Propuštanje prijavljivanja da je isti ili sličan prijedlog dostavljen drugom programu (ili još gore, već čak i djelomično financiran) imat će ozbiljne posljedice.
Ključni pokazatelji uspješnosti

Jesu li KPI-ovi novog programa LIFE (2021.-27.) isti kao i prethodni (2014.-20.)?

Nisu, KPI-ovi nove LIFE Uredbe razlikuju se od KPI-ova prethodne Uredbe. Više informacija o novim LIFE KPI-ovima može se pronaći u Prilogu II nove LIFE Uredbe („Uredba (EU) 2021/783 od Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Programa za Okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) i stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013 ”).

Hoće li podnositelji zahtjeva morati podnijeti KPI excel datoteku uz svoju prijavu, kao u programskim pozivima za prethodni LIFE (2014.-20.)?

Ne, KPI excel datoteka iz prethodnog programa LIFE (2014.-20.), korištena pri prijavi punog projektnog prijedloga, više nije potrebna. Zamijenjena je KPI dio C dinamičkim obrascima koje će podnositelji zahtjeva morati ispuniti izravno na portalu Funding & Tenders zajedno s ostatkom svoje prijave.

Prijavljujem se za LIFE financiranje, a obrazac dijela C KPI-a sadrži obvezni i neobavezni odjeljak. Moram li unijeti podatke u sve odjeljke i KPI-ove?

Ne, prijavitelji su dužni dati podatke (uglavnom da/ne odgovore) samo u obveznom odjeljku KPI-a. Nisu dužni izvještavati o dostupnim neobaveznim KPI-ovima. Podnositelji zahtjeva mogu pružiti podatke o onim neobaveznim KPI-ovima koje smatraju relevantnima za svoj prijedlog. Međutim, ako nijedan neobvezujući KPI nije ispunjen, tada evaluatori mogu dovesti u pitanje dodanu vrijednost i utjecaj na okoliš prijedloga, kao i jasnoću prijedloga.

Za neobavezne KPI-ove postoje unaprijed zadane vrijednosti. Mogu li ih promijeniti?

Da, podnositelji zahtjeva mogu promijeniti unaprijed određene vrijednosti u skladu sa specifičnostima svog prijedloga. Međutim, podnositeljima zahtjeva savjetujemo da slijede sva upozorenja/upute dane uz svaki KPI. Molimo imajte na umu da opis KPI-a s unaprijed postavljenim vrijednostima uključuje spominjanje ove unaprijed postavljene postavke. U slučaju da podnositelji zahtjeva uoče unaprijed postavljene vrijednosti u KPI-ovima koje ne odgovaraju opisu KPI-a, trebali bi ih zanemariti jer su takve unaprijed postavljene vrijednosti vjerojatno posljedica tehničkog IT problema.

Koji je postupak za ispunjavanje KPI dijela C dinamičkog obrasca? Moram li ga učitati s mojom prijavom kada je završena?

Podnositelji zahtjeva trebaju kliknuti na dio C (ako je dostupan) u glavnom izborniku prijedloga. Ako je KPI dio C dostupan za njihove pozive, tada trebaju ispuniti dinamički obrazac dijela C KPI-a (obavezan i svaki drugi relevantan KPI ako je primjenjiv). Nakon što završe s unosom svojih podataka, trebali bi ih spremiti pomoću gumba “Save data” (“Spremi podatke”) u dinamičnom obrascu. U ovom trenutku mogu također izdvojiti svoje KPI–ove u PDF formatu (pomoću "Pogledaj PDF"). PDF koji će se vidjeti automatski će biti uključen od strane sustava u PDF njihova konačnog potpunog prijedloga. Stoga podnositelji zahtjeva ne moraju postavljati KPI dio C PDF datoteku kao dodatak njihovom prijedlogu. Međutim, kada podnose svoj potpuni prijedlog podnositelji zahtjeva trebaju provjeriti sadrži li konačni potpuni prijedlog u PDF-u podatke o KPI-u dio C. Ako to nije slučaj, onda postoji tehnički IT problem i podnositelji zahtjeva trebali bi učitati KPI PDF datoteku u svoje prijedloge prilogâ te obavijestiti IT Funding & Tenders portala.
Standardni akcijski projekti (SAP)

Je li obavezno imati aktivnosti u više zemalja i, ako da, u koliko?

U okviru poziva za Standardne akcijske projekte nije obavezno imati aktivnosti u više prihvatljivih zemalja. Međutim projektni prijedlog dobit će dodatne bodove u procesu odabira ako postoje dovoljni dokazi da će transnacionalna suradnja pridonijeti zaštiti okoliša, prirode ili klime. U ovom kontekstu, “transnacionalno” se odnosi na suradnju među državama članicama EU ili suradnju među državama članicama i prihvatljivim zemljama koje sudjeluju u programu LIFE kako je navedeno u članku 6 Uredbe LIFE. Aktivnosti izvan prihvatljivih zemalja neće rezultirati dodatnim bodovima u ocjeni prijedloga.

Je li moguće da se neki korisnici projekta odreknu dijela udjela u EU doprinosu u korist jednog ili više drugih korisnika projekta?

Maksimalni iznos doprinosa Unije koji može zatražiti određeni korisnik je maksimum određen ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, korisnici se mogu odlučiti na drugačiji način raspodjele u skladu s onim što su dogovorili ugovorom o konzorciju.

Možemo li u prijedlog projekta uključiti tekuće aktivnosti?

Ne, aktivnosti koje su već u tijeku prije službenog početka LIFE projekta nisu prihvatljive. U svoj prijedlog možete uključiti aktivnosti koje se značajno razlikuju od prethodnih ili tekućih aktivnosti u pogledu učestalosti ili intenziteta. Iznimno, prijedlog bi mogao uključivati aktivnosti koje su poduzete i dovršene u prošlosti i koje bi se ponavljale sličnom učestalošću ili intenzitetom tijekom novog LIFE projekta. U ovakvim slučajevima podnositelji zahtjeva moraju dostaviti dokaze da se takve aktivnosti ne bi mogle provesti bez LIFE projekta.

Na što mislite pod "održivošću projekta"?

LIFE projekti značajna su ulaganja i Europska unija pridaje veliku važnost njihovoj održivosti. Srednjoročna i dugoročna održivost znače da su projektni rezultati očuvani nakon službenog završetka LIFE projekta. Projektni partneri moraju razmotriti kako će ulaganja u program biti osigurana, razvijena, iskorištena, replicirana ili prenesena tijekom ili nakon završetka projekta. Podnositelji zahtjeva trebaju u svom prijedlogu iznijeti strategiju za uspješan nastavak, replikaciju i/ili prijenos rezultata projekta. To uključuje zadatke za umnožavanje učinaka projektnih rješenja i mobilizaciju šireg usvajanja rezultata koja doseže kritičnu masu, tijekom projekta i/ili kratkoročno ili srednjoročno nakon završetka LIFE projekta. To nadilazi prijenos znanja i umrežavanje te uključuje praktičnu primjenu rješenja razvijenih ili primijenjenih u projektu nakon razdoblja trajanja projekta, drugdje ili u drugu svrhu.
Strateški projekti (integrirani/priroda) (SIP/SNAP) - prva faza (konceptni sažetak)

Tko može pružiti pomoć i informacije o strateškim integriranim projektima i strateškim projektima iz područja prirode (SIP-ovi/SNAP-ovi) u mojoj zemlji?

LIFE Nacionalne kontaktne točke mogu pružiti smjernice podnositeljima zahtjeva. Kako bi se poboljšalo šanse za uspješne prijave, a posebno za izbjegavanje nenamjerne konkurencije među projektima koji imaju slične ciljeve, potencijalne podnositelje zahtjeva potiče se koristiti ovu pomoć. Nadalje, mogu se kontaktirati i LIFE jedinice u Glavnoj upravi za okoliš i CINEA-i radi pružanja smjernice o potencijalnim projektnim konceptima. Molimo pišite na CINEA-LIFE-ENQUIRIES@ec.europa.eu

Prema pozivnom dokumentu, SIP/SNAP „nacionalno tijelo odgovorno za plan/strategiju/akcijski plan u načelu bi trebalo sudjelovati u konzorciju kao koordinator. U adekvatno opravdanim slučajevima može ne sudjelovati kao koordinator, ali bi u svakom slučaju trebalo biti dio konzorcija”. Međutim, u mojoj državi članici postoje različita tijela koja su odgovorna za izradu Plana/Strategije i nekoliko aktera koji su odgovorni za njegovu provedbu. Kako bismo tome trebali pristupiti?

Imajte na umu da pozivni dokument naglašava provedbu plana kao cilj (ne razradu plana). Stoga projekt treba osmisliti imajući u vidu ovaj dugoročni cilj i konceptni sažetak/potpuni prijedlog trebaju jasno objasniti koje je tijelo ili koja su tijela odgovorna za potpunu provedbu te koje su uloge drugih tijela i dionika u provedbi plana. Taj bi se dio odgovornosti također trebao adekvatno odraziti u projektnom partnerstvu. Iako može postojati samo jedan koordinator, idealno bi bilo da su drugi akteri odgovorni za provedbu dijelova plana uključeni kao korisnici. Vezano uz to, obratite pozornost na sljedeći kriterij prihvatljivosti naveden u odjeljku 9 pozivnog dokumenta: uključivanje ključnih dionika. Važno ga je uzeti u obzir prilikom pripreme prijave projekta i logike intervencije kako bi bili sigurni da su svi dionici koji doprinose provedbi planova uključeni u projekt.

Ako partneri na SIP/SNAP projektima pripremaju i LIFE standardne akcijske projekte (SAP), kao i Horizon Europe projekte, paralelne sa SIP/SNAP projektima, hoće li ova sinergija pridonijeti položaju u ocjenjivanju SIP/SNAP projekata? Je li spominjanje komplementarnosti između potrebnih SIP/SNAP i SAP projekata nužno ili nije? Gdje i kako to treba prijaviti u prvoj fazi (konceptni sažetak)?

Za prijedloge SIP/SNAP projekata potiče se sinergija s drugim fondovima EU. Iako je naravno dobro osigurati komplementarnost između LIFE SIP/SNAP projekta i tekućeg/budućeg LIFE SAP projekta, primarna je komplementarnost s aktivnostima financiranim iz drugih fondova EU (uključujući sredstva Horizon Europe, fondove za regionalni razvoj itd.) koje bi bile pozitivno ocijenjene. U prvoj fazi informacije bi trebale biti navedene u dijelu B konceptnog sažetka, pod „5. Dodatno financiranje“.

Prema pozivnom dokumentu, SIP-ovi/SNAP-ovi bi trebali težiti punoj provedbi ciljanog plana ili strategije. Međutim, s obzirom na široki opseg Strategije na koju ciljamo, realnije je usredotočiti se samo na dio Strategije. Je li to dopušteno?

Doista, dugoročni cilj svakog SIP/SNAP projekta trebao bi biti potpuna provedba ciljane strategije/plana. Zbog toga su uvedeni Integrirani projekti – kako bi olakšavali punu provedbu planova i strategija i pomogli državama članicama u postizanju ovog ambicioznog zadatka. S ograničenim proračunom SIP/SNAP projekta nije moguće u potpunosti provesti većinu strategija samo unutar LIFE proračuna. Zato su komplementarne aktivnosti veoma važne i zato su mnogi do sada financirani SIP/SNAP projekti usredotočeni na uklanjanje prepreka za provedbu potpunih strategija (izgradnjom kapaciteta, pripremom planova upravljanja, angažmanom dionika itd.) umjesto fokusiranja na jednu temu strategije. Međutim, također je moguće osmisliti SIP/SNAP koji se usredotočuje na jedan element strategije i koristi ga kao sredstvo za postizanje preostalih ciljeva te strategije. Kada je to slučaj koncept bi trebao jasno opravdati takav pristup i uvjeriti ocjenjivače će se i s tim užim fokusom na kraju provesti cijeli plan.

Hoće li se dio doprinosa EU-a prenijeti u početku projekta? Ako je tako, hoće li se prenijeti na koordinatora ili izravno na svakog korisnika?

Sva plaćanja vrše se koordinatoru koji je onda odgovoran za raspodjelu financijskih sredstava među korisnicima prema potrebi. Prvo plaćanje predfinanciranja koordinatoru (20% bespovratnih sredstava) izvršit će se u roku od 30 kalendarskih dana od stupanja na snagu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (ili od trenutka kad primimo financijsko jamstvo ako je to primjenjivo).
Bespovratna sredstva

Koji je vremenski okvir za evaluaciju operativnih potpora u okviru programa LIFE i za ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava? Hoće li biti kao proteklih godina?

Zbog kašnjenja u usvajanju pravne osnove ove godine (Višegodišnji financijski okvir, LIFE Uredba, LIFE višegodišnji program rada), pozivi za LIFE potpore objavljuju se kasnije nego što je očekivano. No nastojat ćemo ograničiti utjecaj koji ovo može imati na podnositelje zahtjeva. Pozivi za operativne potpore (Okvirni sporazumi o partnerstvu i Ugovori o posebnim potporama) objavljeni su u srpnju, a rok za oba poziva je 28. rujna. Nastojat ćemo uštedjeti vrijeme u procesu ocjenjivanja i obavijestiti podnositelje zahtjeva o rezultatima ocjenjivanja negdje oko siječnja 2022. kako bi ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava potpisali u prvoj polovici 2022. godine.

Koji su najviši i najniži iznosi za potpore?

Maksimalni iznos koji EU može dodijeliti godišnje je 700.000 EUR po neprofitnom entitetu i 70% ukupnih prihvatljivih troškova. Za organizacije koje su nagrađene bespovratnim sredstvima tijekom prethodne financijske godine maksimalni iznos NIJE VIŠE ograničen na onaj koji je zatražen 2021. Ne postoji minimalni iznos.

Koja je razlika između okvirnog sporazuma o partnerstvu (FPA) i sporazuma o dodjeli posebnih bespovratnih sredstava (SGA) u pogledu detalja koje treba dostaviti?

Za prijavu FPA morat ćete dati detaljan opis svog višegodišnjeg strateškog plana i podržati ga nacrtom popratnih aktivnosti. Prijava SGA uključuje ciljeve, aktivnosti i ishode izvučene iz plana rada FPA plus detaljan proračun.

Mogu li se prijedlozi podnositi na drugim jezicima osim na engleskom?

Preporučuje se da tehnički dio prijedloga ispunite na engleskom jeziku, iako prijedlozi mogu biti dostavljeni na bilo kojem od službenih jezika EU-a. Imajte na umu da će ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, administrativni dokumenti projekta, komunikacija s CINEA-om i službeno izvještavanje morati biti na engleskom jeziku.

Što je bolje, ostati pri jednom cilju (okoliš/priroda ili klima/prijelaz na čistu energiju) ili pokriti mnoge?

U tom pogledu nema preferencija; važna je kvaliteta prijedloga, bio on usredotočen na jedno područje ili ih pokrivao nekoliko.

U pozivu za podnošenje prijedloga spominje se da bi trebalo biti dostavljeno 'godišnje izvješće o radu za prethodnu godinu'. Znači li to da bi podnositelj zahtjeva trebao postojati najmanje godinu dana?

Ne. NVO podnositelj zahtjeva mora podnijeti svoje najnovije izvješće o aktivnostima kako bi se omogućila procjena njegove prihvatljivosti. Ako je podnositelj zahtjeva novoosnovani subjekt koji postoji manje od godinu dana, prihvatljivo je da izvješće o aktivnostima obuhvaća manje od 12 mjeseci. To se odnosi i na nevladinu organizaciju koju je stvorila druga postojeća nevladina organizacija kao novo pravno tijelo.

Što mislite pod strukturom i aktivnostima koje pokrivaju najmanje tri države članice EU?

Kandidati će morati pokazati strukturu i aktivnosti koje pokrivaju najmanje tri EU države članice. U tu svrhu partnerstva, mreže i članstva prihvatljivi su ako su formalno utemeljeni kao pravna tijela. Partnerstva, mreže i članstva moraju biti predstavljeni upravnim odborom ili bilo kojim drugim administrativnim forumom koji je ovlašten svojim članovima predstavljati tijelo na razini EU i odgovoran je za aktivnosti mreže. Statuti i/ili izvješća o radu o članstvima, partnerstvima ili mrežama poslužit će kao dokaz za strukturu i aktivnosti koje pokrivaju najmanje tri zemlje (pogledajte kriterije prihvatljivosti Poziva).

Kako možemo dokazati EU dimenziju i neovisnost naše nevladine organizacije?

Od kandidata se traži da dostave službene dokumente, poput statuta organizacije, koji će se analizirati radi provjere usklađenosti s kriterijima prihvatljivosti. Mogu se konzultirati i drugi izvori, kao što su web stranica NVO-a i izvješća o aktivnostima.

Hoće li postotak zatraženih sredstava EU-a činiti razliku u evaulaciji?

Postoje dva slučaja u kojima se uzima u obzir traženi postotak EU financiranja: a. u ocjeni prijedloga u odnosu na kriterij dodjele 5 (organizacijski razvoj), posebno u slučaju ovisnosti NVO-a o potpori za djelovanje, da bi se utvrdilo kako NVO rješava svoju ovisnost; b. u slučaju prijedlogâ o pragu financiranja s istim rezultatom, drugi prioritet dat će se prijavama s nižim postotkom traženih sredstava EU-a u odnosu na njihov ukupni iznos prihvatljivih troškova.

Postoje li neke promjene u vezi s proračunom za LIFE bespovratna sredstva?

Da, u proračun je uvedeno veliko pojednostavljenje: paušalno financiranje. Samo stvarni troškovi osoblja prijavljuju se u proračun. Paušalna stopa od 50% primjenjuje se na ukupne prihvatljive izravne troškove osoblja za izračun ostalih prihvatljivih troškova. Stoga se ukupni prihvatljivi troškovi mogu izračunati kao 1,50 x prihvatljivih troškova osoblja svake NVO. Korisnici će morati prijaviti samo troškove za zaposlenike ali ne i druge troškove (putovanja, podugovaranje, opremu, najam itd.).

Za pravilno popunjavanje prijavnog obrasca trebale bi nam dodatne stranice. U svjetlu toga, htjeli bismo pitati bi li bilo moguće dobiti proširenje broja stranica i za FPA i za SGA?

Prijave se u e-grantovima moraju držati maksimalnog broja stranica navedenih u pozivu za prijedloge. Imajte na umu da će, pokušate li podignuti dio B (kao pdf) s brojem stranica većim od maksimalnog, sustav blokirati prijenos. U slučaju potrebe možete dodavati priloge (vidi pitanje 36). Ali najrelevantnije informacije trebalo bi pronaći u dijelu B.

Najčešća pitanja 2018. godine

Preuzmi PDF najčešćih pitanja
Općenito

1. Mora li se vlastito učešće prikazivati isključivo financijski ili je moguće u ljudstvu ili uslugama?

Učešće korisnika mora se prikazati kao određeni iznos u eurima. Ako korisnik želi prikazati učešće „u ljudstvu“ prikazat će iznos bruto plaća djelatnika zaposlenih na aktivnostima projekta. Nije moguće prikazati učešće korisnika „u uslugama“ budući da se prema LIFE pravilima korisnik projekta ne može podugovoriti za obavljanje aktivnosti na projektu.

2. Može li u učešću korisnika sudjelovati sponzor?

Sufinancijer („sponzor“) ne može sudjelovati u učešću korisnika već njegov doprinos mora biti zasebno naveden. U slučaju pronalaska dodatnih sufinancijera učešće korisnika može se smanjiti, ali nikada ispod iznosa od 1 EUR.

3. Mora li voditelj projekta raditi puno radno vrijeme?

Preporuča se da voditelj projekta radi puno radno vrijeme na LIFE projektu.

4. Može li se na Program LIFE prijaviti tvrtka u čijoj vlasničkoj strukturi udio ima država?

LIFE projekt može prijaviti svaka pravna osoba registrirana na području EU.

5. Jesu li konzultantske usluge prihvatljiv trošak za provođenje dijela aktivnosti?

Troškovi vanjske pomoći su prihvatljiv trošak ako se njihovom nabavom doprinosi postizanju ciljeva projekta.

6. Jesu li konzultantske usluge pisanja projektnog prijedloga prihvatljiv trošak?

Troškovi nastali prije početka projekta nisu prihvatljivi troškovi.

7. Je li nužno da partneri na projektu budu iz zemlje članice EU? U kojim slučajevima je moguće da partner nije iz članice EU?

Osim korisnika iz država članica, na LIFE projektu mogu sudjelovati i korisnici iz država članica Europskog gospodarskog prostora, države pristupnice i kandidatkinje, države na koje se odnosi EU susjedska politika i države članice Europske agencije za okoliš. Aktivnosti koje se provode na području drugih država prihvatljive su isključivo u slučaju kada su neophodne za postizanje ciljeva projekta kojim se doprinosi okolišnim politikama EU.

8. Na koji način korisnik može osigurati svoje učešće u projektu?

Najčešći načini na koji korisnik doprinosi projektu je vlastitim novčanim sredstvima, učešćem kroz plaće već zaposlenih djelatnika ili zapošljavanjem novih djelatnika vlastitim sredstvima za potrebe projekta. Učešće bespovratnim sredstvima EU iz drugog fonda ili programa nije prihvatljivo (dvostruko financiranje).

9. Je li „in kind“ prihvatljiv trošak?

Ne. Troškovi u kojima nema prijenosa novčanih sredstava nisu prihvatljivi troškovi.

10. Može li se prenijeti (upload) exel tablica u financijski obrazac eProposal-a?

Ne. Podaci u financijske obrasce (F obrasci u eProposalu) moraju se unijeti ručno. Ako korisnik ima pripremljenu tablicu troškova s više informacija nego je potrebno unijeti u financijske obrasce, preporuča se da je unese kao prilog projektnoj prijavi.

11. Može li se provođenje studije izvedivosti smatrati pripremnom aktivnosti?

Izrada studije izvedivosti se ne može smatrati pripremnom aktivnošću budući da je u projektnoj prijavi potrebno jasno navesti ciljeve projekta, planirane aktivnosti i očekivane kvantificirane rezultate.

12. Mogu li Hrvatske vode biti sufinancijeri ako su korisnici koordinatori?

Korisnik projekta ne može biti i sufinancijer, ali može vlastitim učešćem pokriti troškove drugih korisnika projekta.

13. Računa li se pravilo od 2 % za javna tijela na razini projekta ili partnera?

Pravilo 2% računa se na razini cijelog projekta za sva javna tijela koja sudjeluju kao korisnici.

14. Tko prilaže revizijsko izvješće pri prijavi projekta, a tko na kraju projekta?

Korisnici koji nisu javna tijela prilikom prijave projekta moraju priložiti revizijsko izvješće poslovanja u slučajevima kada zatraženi EU doprinos premašuje iznos od 750.000 EUR. Obvezno završno revizijsko izvješće dostavlja korisnik koordinator i svaki korisnik kod kojeg EU doprinos projektnim aktivnostima koje provode premašuje iznos od 750.000 EUR.

15. Koliko puta je moguće prijaviti projekt kao korisnik koordinator?

Nema ograničenja u broju prijava projekata jednog korisnika. Važno je da korisnik može za svaku od tih prijava dokazati kako posjeduje dovoljne administrativne i tehničke kapacitete za provedbu projekta.

16. Odnose li se pilot i demonstracijski projekti na EU razinu ili svjetsku razinu?

Pilot projekti odnose se na svjetsku razinu, dok se demonstracijski odnose na EU razinu.

17. Postoje li pravne osobe koje se rado vide kao prijavitelji?

Prijavitelji LIFE projekata trebaju posjedovati stručne, administrativne i tehničke kapacitete za provedbu projekta. U pojedinim situacijama je poželjno da na projektu sudjeluju nadležne institucije kada su projektne aktivnosti iz njihovog djelokruga rada (primjerice kod projekata kod kojih će doći do proglašenja novih natura područja).
Financije

1. Kada je potrebno provoditi postupke javne nabave?

Postupak javne nabave provode obveznici javne nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16). Pravne osobe koje nisu obveznici javne nabave, nabavu provode prema internim aktima. Za iznose nabave veće od 135.000 EUR svaki korisnik mora provesti postupak nabave putem javnog poziva.

2. Kako se dokumentira da osoba radi puno radno vrijeme na projektu? Mora li poslodavac raditi dodatak ugovoru za stalne zaposlenike koji će raditi na projektu?

Obavljanje posla u punom radnom vremenu za potrebe projekta mora biti navedeno u ugovoru kojeg fizička osoba sklapa s korisnikom projekta. U slučaju obavljanja posla putem već sklopljenog ugovora potrebno je izmijeniti ili nadopuniti sklopljeni ugovor. Kod javnih tijela potrebno je internim aktom potvrditi kako državni ili javni službenik sudjeluje na aktivnostima projekta u punom radnom vremenu.

3. U koju kategoriju troška se navodi izrada softvera?

Nabava već postojećeg softverskog rješenja i nabava izrade novog softvera navode se u potkategoriju troškova opreme u kategoriji troškova trajnih dobara (durable goods). Nabava licenci za softver ograničenog trajanja smatra se pravom korištenja i navodi se pod kategorijom potrošne robe (consumables).

4. Je li najam opreme prihvatljiv trošak i u koju kategoriju troška se navodi?

Troškovi najma opreme i lizinga bez mogućnosti otkupa su prihvatljivi troškovi i navode se u kategoriji troškova vanjske pomoći (external assistance). U slučaju lizinga s mogućnošću otkupa potrebno je napraviti izračun amortizacije i tada se radi o kategoriji troškova trajnih dobara, potkategorija troškova opreme.
Tradicionalni projekti/Potprogram Okoliš/Općenito

1. Moraju li u prvoj fazi prijave u Potprogramu za okoliš biti navedeni svi partneri?

U prvoj fazi prijave potrebno je navesti partnere koji će sudjelovati na projektu te aktivnosti koje će provoditi. U punoj projektnoj prijavi moguće je promijeniti određene partnere ali uz objašnjenje zašto je do promjene došlo.
Tradicionalni projekti/Potprogram Okoliš/Priroda i bioraznloikost

1. Što su točno konkretne mjere očuvanja?

Konkretne mjere očuvanja su aktivnosti koje izravno unapređuju status očuvanja ciljanih vrsta, staništa, ekosustava ili usluga ekosustava (ili usporavaju, zaustavljaju ili smanjuju opadanje statusa očuvanja). Primjeri konkretnih mjera očuvanja su aktivnosti obnove staništa, postavljanja zelene infrastrukture (cestovni prijelazi za životinje, riblje staze) ili edukacija ciljanih skupina kojima se mijenja ponašanje tih skupina na način kojim se izravno utječe na ciljane vrste ili staništa.

Najčešća pitanja 2017. godine

Preuzmi PDF najčešćih pitanja
Općenito

1. Može li koordinator projekta sudjelovati samo u aktivnostima vođenja projekta?

U LIFE smjernicama za prijavitelje se ne navodi konkretan broj aktivnosti za koje koordinator mora biti odgovoran, međutim, navodi se da bi korisnik koordinator u LIFE projektu trebao sudjelovati u tehničkoj provedbi projekta i širenju rezultata projekta. U aktivnostima upravljanja projektom očekuje se da će biti u nadležnosti koordinatora korisnika te da će biti zaposlen voditelj projekta na puno radno vrijeme.

2. Postoji li ograničenje broja partnera na projektu?

Ne postoji ograničenje broja partnera na projektu, međutim, uzmite u obzir da korisnici/beneficiaries moraju sudjelovati financijski i u provođenju aktivnosti.

3. Može li pismo podrške biti na hrvatskom jeziku?

Prema smjernicama za prijavitelje naslov i sažetak projekta (obrazac B1) moraju biti predani i na engleskom jeziku. Dakle, svi ostali obrasci i pisma podrške mogu biti na hrvatskom jeziku.

4. Ima li pismo podrške dionika težinu pri evaluaciji i u kojoj mjeri?

Pismo podrške dionika ima veći značaj pri ocjenjivanju projektnog prijedloga ako je riječ o dioniku o kojem ovisi provedba samih aktivnosti i ako je navedeno u kojim aktivnostima će dionik sudjelovati. Koliki broj bodova donosi nije definirano i ovisi o projektnoj temi.

5. Tko su evaluatori i gdje im je sjedište?

Postupak ocjenjivanja, odabira i dodjele provode Europska komisija i Izvršna agencija za malo i srednje poduzetništvo (EASME) uz pomoć konzorcija neovisnih stručnih ocjenjivača. Europska komisija je odgovorna za cijeli postupak, uključujući dodjelu konačnih ocjena, sastavljanje popisa prijedloga koji će se sufinancirati te odbacivanje prijedloga.

6. Treba li voditelj projekta biti zaposlenik koordinatora ili partnera?

Upravljanje projektom trebao bi provoditi korisnik koordinator. Bilo kakvo drugo uređenje treba se dobro obrazložiti. Preporuča se da je voditelj projekta zaposlen na puno radno vrijeme.

7. Može li novoosnovano poduzeće ili institucija biti korisnik koordinator?

Može, ali mora u prijavi priložiti plan upravljanja ili poslovni plan (najmanje za idućih 12 mjeseci) s financijskim podacima pripremljenima u skladu sa standardom propisanim nacionalnim zakonodavstvom.

8. Treba li zaposliti osobu s certifikatom za zelenu javnu nabavu?

Ne, samo ćete u projektnoj prijavi (obrazac B3 eProposala) točno objasniti na koji način ćete primjenjivati zelenu javnu nabavu.

9. Koliko i koja izvješća treba predati u toku provedbe projekta?

Projekti koji traju duže od 24 mjeseca ili ostvaruju EU doprinos veći od 300.000 € te imaju više od jedne rate pred-financiranja, moraju predati polugodišnji izvještaj (Mid-term report) sa zahtjevom za isplatu svake iduće rate pred-financiranja. Na kraju i ne kasnije od tri mjeseca nakon službenog završetka projekta se predaje završno izvješće (Final report) sa zahtjevom za isplatu završne rate (Balance). U slučaju da razdoblje između navedenih izvješća prelazi 18 mjeseci potrebno je uključiti jedan ili više izvješća o napretku (Progress report).

10. Što je „After-LIFE Plan“ i kako se na to gleda prilikom ocjenjivanja projekta?

After-LIFE Plan je dokument koji izrađujete u sklopu LIFE projekta i sadržava informacije o tome kako će se aktivnosti nastaviti provoditi i dalje razvijati nakon završetka projekta. Za pilot i demonstracijske projekte mora još sadržavati i informacije o tome kako će se nastaviti širenje rezultata dionicima. Važno je navesti konkretne aktivnosti koje će se provoditi, tko će ih i kada provoditi te kojim će se sredstvima financirati. U projektnom prijedlogu trebate navesti izradu After-LIFE Plana kao zasebnu podaktivnost te After-LIFE Plan kao isporučivi proizvod (deliverable). Dodatne informacije i primjere možete pronaći na http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/resources/afterlife.htm.

11. Postoji li vremenska obaveza izrade „After-LIFE Plana“, kada se radi i koji period obuhvaća?

After-LIFE Plan treba biti napisan na službenom jeziku korisnika, po izboru i na engleskom, te se predaje zajedno sa završnim izvješćem u papirnatom i elektroničkom obliku. Nema definiranog perioda koji bi After-LIFE Plan trebao obuhvaćati.

12. Može li projekt početi prije ishođenja svih potrebnih dozvola (npr. građevinska, lokacijska)?

Može, ali uzmite u obzir da je kod infrastrukture prihvatljiva amortizacija te da što kasnije krenete s izgradnjom, manje će se amortizirati. Također će projektni prijedlog koji ima dokumentaciju u visokom stupnju gotovosti biti više ocijenjen u postupku evaluacije.

13. Što znači „...usvajanje rezultata drugih EU istraživačkih i inovacijskih programa...“?

Usvajanje rezultata drugih EU istraživačkih i inovacijskih programa (npr. Obzor 2020) znači da ste proučili projekte iz drugih EU programa koji su relevantni za vašu temu te da ćete koristiti njihove podatke, metode ili rješenja u vašem projektu. Što, iz kojih projekata i na koji način ćete koristiti treba navesti u projektnoj prijavi, obrazac B3 eProposala.

14. Gdje se mogu pronaći prijavni obrasci za prijavu na natječaj za tradicionalne projekte Programa LIFE na teme iz vodnog sektora?

Prijava za natječaj za tradicionalne projekte odvija se putem internetske aplikacije eProposal koju možete pronaći na poveznici https://webgate.ec.europa.eu/eproposalWeb/. Prijavni obrasci se razlikuju s obzirom na prioritetno područje i sektor koje birate na početku izrade projektnog prijedloga te ih kasnije više ne možete mijenjati.

15. Mogu li se na LIFE natječaj javiti istodobno dvije povezane tvrtke sa dva odvojena projekta? Da li se onda njihova potpora zbraja?

Mogu, nije ograničen broj prijava jednog prijavitelja i povezanih tvrtki. Međutim, potrebno je uračunati vlastita financijska sredstva i potrebne ljudske resurse ukoliko se odobri više projekata.

16. Je li nužno kroz projekt razviti poslovni model kojim će se proizvod ili usluga plasirati na tržište?

Tržišno orijentirani projekti su rado viđeni u LIFE programu i izrada poslovnog plana je prihvatljiva aktivnost, ali ne postoji obaveza izlaženja na tržište. Obavezna aktivnost u svim LIFE projektima je promocija projekta i širenje rezultata.

17. Što je VAT broj?

VAT number se na hrvatskom jeziku zove PDV identifikacijski broj i navodi se u projektnoj prijavi. Više informacija možete pronaći na internetskoj stanici Porezne uprave: http://www.porezna- uprava.hr/Lists/Vijesti/Vijest.aspx?ID=555&RootFolder=/Lists/Vijesti&Source=http://www. porezna-uprava.hr/Stranice/Vijesti.aspx.
Financije

1. Postoji li ograničenje mogućeg broja zaposlenih na LIFE projektu?

Ne postoji ograničenje mogućeg broja zaposlenika, ali on mora biti opravdan s obzirom na aktivnosti koje planirate provesti.

2. Može li se dio vlastitog učešća financirati iz drugih EU fondova?

Ne, to se smatra duplim financiranjem i nije prihvatljivo u LIFE programu.

3. Koji dio troška plaće je prihvatljiv u LIFE programu?

Prihvatljiv je ukupan trošak plaće ili dijela plaće (ukoliko djelatnik djelomično radi na provedbi LIFE projekta), sa svim pripadajućim doprinosima, porezima i prirezima.

4. Gdje se unose i kako se razdjeljuju troškovi u omjeru 60:40 - omjer EU kontribucije i vlastitog učešća?

U FC obrascu eProposala ukupni trošak (Total costs of the project actions) se automatski izračunava za svakog od prijavitelja na temelju troškova unesenih u F obrasce. Prijavitelji sami upisuju iznos vlastitog doprinosa (Beneficiary's own contribution in €) i zatraženog sufinanciranja od EU za svakog pojedinog korisnik/partner (Amount of EU contribution requested in €). Stoga se partneri mogu među sobom dogovoriti koji će udio sufinanciranja svaki preuzeti, ali ne smije se dogoditi da netko uopće ne doprinosi. Također je svejedno koje će stavke prihvatljivih troškova i u kojem postotku biti pokrivene vlastitim sufinanciranjem, bitno je samo da na kraju postotak sufinanciranje Europske komisije nije veći od definiranog postotka za određeno prioritetno područje.

5. Je li prihvatljiv trošak ishođenje neophodnih dozvola prije početka projekta?

Ne, svi troškovi nastali prije početka projekta nisu prihvatljivi.

6. Može li se oprema u vlasništvu institucije uzeti u obzir za prikaz financijskog učešća korisnika.

Ne, svi troškovi nastali prije početka projekta nisu prihvatljivi.

7. Koji je režim isplate sredstava od strane Europske komisije?

Europska komisija isplaćuje financijska sredstva u dvije do četiri rate ovisno o visini doprinosa i trajanju projekta. Prva rata isplate sjeda na račun koordinatora korisnika najkasnije do 60 dana nakon potpisivanja ugovora. Korisnik koordinator sredstva raspodjeljuje preostalim partnerima. Svaka iduća rata se isplaćuje kada je prethodna u potpunosti potrošena. Zadnja rata je „Balance“ te se isplaćuje do najkasnije 90 dana nakon predaje završnog izvješća. Njezin iznos ovisi o visini potrošenih sredstava i prihvatljivim troškovima.

8. Što se smatra pod zakupom prava uporabe zemljišta ako se odnose na kratkoročan zakup?

Razlika je u kategorizaciji troška. Ako je riječ o kratkoročnom zakupu za vrijeme trajanja projekta te ako zadovoljava uvjet postizanja ciljeva projekta, treba ga uvrstiti u kategoriju troška External assistance (obrazac F3 eProposal-a).

9. Na što se sve najam odnosi, u kojem iznosu/postotku i na koji rok?

Dugoročni zakup mora trajati dovoljno dugo da se ulaganje isplati, 20 ili više godina, i služiti očuvanju vrsta ili staništa. Uvrštava se u kategoriju troška Land lease (obrazac F5b eProposal-a). Također postoji opcija kupovine zemljišta koja ide u kategoriju troška Land purchase (obrazac F5a eProposal-a) te jednokratne naknade za korištenje zemljišta koja ide u kategoriju troška One-off compensation payments (obrazac F5c eProposal-a). Troškovi zakupa/kupovine zemljišta prihvatljivi su samo za projekte iz prioritetnih područja Priroda i bioraznolikost, Prilagodba klimatskim promjenama te Ublažavanje klimatskih promjena.

10. Je li trošak kemikalija i epruveta za LIFE program? Kako se taj trošak upisuje u troškovnik?

Troškovi nabave kemikalija i epruveta nužnih za provedbu projektnih aktivnosti koji će se nabaviti za vrijeme trajanja projekta su prihvatljivi troškovi te spadaju u kategoriju Consumables.

11. Je li u potpunosti prihvatljiv trošak infrastrukture za projekte iz prioritetnog područja Priroda i bioraznolikost?

Trošak trajnih dobara, koji uključuje trošak infrastrukture, za projekte iz prioritetnog područja Priroda i bioraznolikost u potpunosti je prihvatljiv za javna tijela i privatne nekomercijalne organizacije ako ispunjavaju sve uvjete iz članka II.19. stavka 2. točke (c) Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (Model LIFE Grant Agreement).
Tradicionalni projekti/Potprogram Okoliš/Okoliš i učinkovito iskorištavanje resursa

1. Može li tvrtka partner prijaviti patent za proizvod koji razvija u sklopu LIFE projekta?

Da, u sklopu Programa LIFE moguće je prijaviti patent.

2. Može li se na LIFE program prijaviti projekt kroz koji se planira opremiti mobilno reciklažno dvorišta?

U prioritetnom području Okoliš i učinkovito iskorištavanje resursa prihvatljivi su projekti na temu otpada. Međutim, u sklopu ovog prioritetnog područja financiraju se pilot i demonstracijski projekti koji razvijaju nova rješenja za zbrinjavanje i oporabu otpada, isključivo opremanje reciklažnih dvorišta nije prihvatljivo za LIFE program.
Tradicionalni projekti/Potprogram Okoliš/Priroda i bioraznolikost

1. Na koji način se može poboljšati provođenje mjera očuvanja na područjima NATURA 2000 na lokalnoj razini?

Lokalna razina upravljanja zaštićenim područjima, a ujedno i područjima NATURA 2000 mreže, treba se nadovezati na ciljeve EU Direktiva o staništima i pticama koje propisuju uspostavu i provođenje NATURA 2000 mreže. Moguće mjere unutar ekološke mreže (bez obzira na razinu upravljanja) treba primijeniti i razvijati u suradnji s relevantnim nadležnim tijelima, čija podrška je obavezna pogotovo ako prijavitelj kroz projekt planira provoditi aktivnosti koje nisu u njegovoj nadležnosti poput plana upravljanja NATURA 2000 područjem.

2. U koji tip projekta bi ulazila obnova migratornih puteva?

Prioritetno područje Priroda i bioraznolikost obuhvaća 3 tipa projekta: pilot, demonstracijski i projekti najbolje prakse. Sva tri tipa su jasno definirani u Smjernicama za prijavitelje za dotično prioritetno područje. Ne postoje konkretno definirane vrste aktivnosti koje karakteriziraju određeni tip projekta, no prijavitelj mora jasno obrazložiti u kontekstu svog projekta i potkrijepiti dokazima zašto se spomenuta aktivnost/metoda/mjera smatra demonstracijskom/pilot/najboljom praksom.

3. Kako možemo znati spada li naš projekt u one koje LIFE programa sufinanciraju do 75 %?

LIFE program sufinancira do 75 % projekte koji provode konkretne mjere očuvanja prioritetnih vrsta i/ili staništa, a odnose se na vrste i staništa koji su u Prilozima EU Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune te Direktive o očuvanju divljih ptica označeni zvjezdicom (*). Nadalje, potrebno je alocirati više od 50% proračuna projekta u konkretne mjere očuvanja koje su usmjerene na prioritetne vrste/staništa. Konkretne mjere očuvanja su strogo definirane u LIFE Smjernicama za prijavitelje za prioritetno područje Prirode i bioraznolikosti.

4. Treba li Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdati pismo potpore projektu očuvanja prioritetne vrste čiji je koordinator iz druge države, a hrvatski korisnika partner na projektu?

Ukoliko će hrvatski korisnik kao projektni partner provoditi mjere očuvanja vrste na području RH, nužno je zatražiti odobrenje od nadležnog tijela. U tu svrhu se za prioritetno područje Prirode i bioraznolikosti u eProposalu generira obrazac A8 koji treba ispuniti i potpisati nadležno tijelo.

5. Trebaju li se već u projektnoj prijavi priložiti sve potrebne dozvole za restauraciju NATURA 2000 staništa i je li potpisivanje A8 obrasca od strane Ministarstva potvrda da će te dozvole biti izdane?

Iako se pri prijavi projekta ne moraju priložiti sve dozvole, potrebno je u prijavi navesti da li su i koje dozvole potrebne, pojasniti postupak ishođenja dozvole te eventualno, u kojoj je fazi postupak ishođenja dozvola. Potpisani A8 obrazac ne garantira izdavanje dozvola, jer je nužno ispoštovati proceduru za njihovo ishođenje. Za sva pitanja o potrebnim dozvolama za zahvate zaštite okoliša i prirode proučite članak 29. Zakona o zaštiti prirode i kontaktirajte nadležno tijelo.
Potprogram Klimatske aktivnosti

1. Treba li postojati nacionalna strategije prilagodbe klimatskim promjenama kako bi mogli prijaviti LIFE projekt na tu temu?

Ne, LIFE projekti trebaju biti u skladu s nacionalnim politikama, ali postojanje nacionalnih strategija nije uvjet za prijavu projekta na LIFE program. Mjerodavna je EU legislativa.

2. Gdje se mogu dobiti informacije o klimatskim promjenama u RH?

Sve informacije možete dobiti u Državnom hidrometeorološkom zavodu.

3. Može li se kroz LIFE program sufinancirati projekt sunčanih elektrana?

Načelno može, međutim morate uzeti u obzir da projektna ideja mora biti inovativna, stoga isključiva nabava i postavljanje solarnih elektrana ne zadovoljava uvjete LIFE programa.

4. Kako ću razlikovati pripada li moja projektna ideja u područje Ublažavanje klimatskih promjena ili Upravljanje i informiranje na području klime, budući da planiramo dosta aktivnosti osvješćivanja javnosti o toj tematici?

Ako želite primijeniti i testirati konkretne mjere ublažavanja klimatskih promjena, vaša projektna ideja bi najbolje odgovarala prioritetnom području Ublažavanje klimatskih promjena. U tom slučaju bi edukacija ciljanih skupina bila jedna od aktivnosti. Ukoliko nećete primijeniti konkretne mjere, nego je isključivo riječ o osvješćivanju javnosti o toj tematici, projekt odgovara prioritetnom području Upravljanje i informiranje na području klime. Međutim, uzmite u obzir da za prijavu u ovom prioritetnom području aktivnosti podizanja svijesti bi trebale biti većeg opsega. Ustaljena praksa koja je ograničena samo na izradu internetske stranice kao i primjerice definiranje ciljane skupine koja se sastoji samo od djece od vrtićke do srednjoškolske dobi nije dovoljna. Očekuje se da projekti podizanja svijesti razvijaju suradničke platforme i dijele najbolje prakse za učinkovitiju usklađenost, izvršenje i uključivanje te stvaranje podrške javnosti i dionika za razvoj politika Unije. Također se ne preporuča odabir šire javnost i donosioce odluka kao ciljane skupine istog projekta, već se usmjerite na jednu od njih.

Najčešća pitanja 2016. godine

Preuzmi PDF najčešćih pitanja
Opća pitanja

1. Koja je razlika između projekata najbolje prakse, demonstracijskih i pilot projekata?

Projekti najbolje prakse – projekti koji primjenjuju konkretne, financijski učinkovite i vrhunske tehnike, metode i pristupe uzimajući u obzir specifičnost konteksta u kojem se projekt provodi; Demonstracijski projekti – projekti koji primjenjuju, testiraju, ocjenjuju i repliciraju aktivnosti, metodologije ili pristupe koji su novi ili nepoznati u specifičnom kontekstu projekta (npr., geografski, ekološki, socio-ekonomski kontekst) te se mogu primijeniti drugdje u sličnim okolnostima (transparentnost i replikacija posebno važni); Pilot projekti – projekti koji primjenjuju tehniku ili metodu koja dosada nije bila primjenjivana ili testirana bilogdje, koji također nude potencijalne prednosti u rješavanju okolišnih i klimatskih problema u odnosu na trenutnu najbolju praksu, a uz to se mogu nadalje primijeniti u drugim sličnim situacijama;

2. Tko se može prijaviti?

Svaka pravna osoba registrirana na području EU. Prijavitelji mogu biti: 1. Javno tijelo, 2. privatno trgovačko društvo/organizacija, 3. privatne ne-trgovačko društvo/organizacija (uključujući i nevladine organizacije)

3. Na kojem jeziku se prijavljuju projekti?

Moguće je prijaviti projekt na bilo kojem službenom jeziku EU, osim na irskom ili malteškom. Ipak, ugovaračko tijelo (Contracting Authority) traži da se tehnički dio prijave ispuni na engleskom jeziku. Naslov i obrazac B1 (Summary description of the project) uvijek moraju biti podneseni na engleskom jeziku.

4. Koja je maksimalna stopa EU su-financiranja iz LIFE programa?

60% ukupnog prihvatljivog troška projekta za prvo trogodišnje razdoblje 2014. – 2017. (iznimno je za LIFE Nature and Biodiversity moguće i do 75% za projekte koji su usmjereni na konkretne konzervacijske aktivnosti za prioritetne vrste ili staništa iz Direktive o pticama i staništima).

5. Podugovaranje projektnih aktivnosti?

Korisnici trebaju imati tehničkih i financijskih kapaciteta i kompetencija za vođenje projekta i projektnih aktivnosti. Podugovaranje je dozvoljeno do maksimalno 35% od ukupnog proračuna projekta.

6. Optimalni iznos LIFE tradicionalnih projekata?

Nije strogo definirano, uobičajeno su projekti između 500.000 eura i 5.000.000,00 eura, iako su bili odobreni i veći i manji projekti. Važno je da projektne aktivnosti ostvaruju značajne rezultate i imaju dodanu EU vrijednost.

7. Kako se prijavljuju LIFE projekti?

Direktno Europskoj komisiji preko web portala eProposal u roku koji je definiran natječajem.

8. Postoji li ograničenje kod broja zaposlenih na projektu?

Ne, ali troškovi osoblja moraju biti opravdani i u ravnoteži s ostalim troškovima projekta, plaće moraju biti u skladu s pravilima institucije. Također, izbor osoblja treba biti temeljen na njihovim vještinama i iskustvu.

9. Može li se financirati izgradnja zgrade?

LIFE program nije za financiranje infrastrukture, osim ako je neophodno za provedbu aktivnosti što je potrebno obrazložiti pri prijavi projekta. Jedinica infrastrukture („Single item of infrastructure“) ne smije koštati više od 500.000€.

10. Postoji li lista indikatora za prijavu projekta?

Tablica pokazatelja učinka (performance indicatiors), Excel tablica priložena u paketu za prijavitelje, sadrži primjere očekivanih učinaka projekta te se može i nadopuniti. Očekivani učinci se mjere u odnosu na stanje prije početka projekta te objašnjavaju što se projektom želi postići. Navedeni učinci trebali bi biti u skladu s očekivanim rezultatima (expected results) u obrascu B1 eProposala. Pokazatelji učinaka se mjere za vrijeme trajanja i nakon završetka projekta (3-5 godina nakon završetka, ovisno o vrsti projekta). Excel tablica s pokazateljima učinka se mora priložiti uz projektnu prijavu na eProposal.

11. Može li se u sklopu projekta provesti istraživanje npr. zagađenosti nekog područja?

LIFE projekti nisu istraživački, nego razvijaju, primjenjuju i testiraju određene metode/tehnologije u većim razmjerima te bi se aktivnosti u projektnom prijedlogu trebale bazirati na već postojećim baznim podacima. Međutim, manja istraživanja u sklopu pripremnih aktivnosti su moguća i potrebno ih je opravdati i obrazložiti u projektnom prijedlogu.

12. Postoji li obvezna dokumentacija?

Obavezna projektna dokumentacija je navedena u uputama za prijavitelje. Lista za provjeru (checklist) nalazi se na kraju uputa za prijavitelje. Dodatna dokumentacija (npr. dozvole itd.) ovisi o vrsti projekta i planiranim aktivnostima te se mogu dodatno priložiti u eProposal.

13. Ima li sklapanje partnerstva pozitivan utjecaj kod evaluacije projektnog prijedloga?

Svako partnerstvo treba imati opravdan razlog (npr. partnerstvo se preporuča u slučaju da koordinator korisnik ne može provesti sve projektne aktivnosti). Sklapanje partnerstva ne donosi nužno dodatne bodove i pozitivniju evaluaciju. No, moguće je ostvariti bodove u kategoriji ocjenjivanja projekta EU dodane vrijednosti za „transnacionalnost“ kod uključivanja inozemnih partnera.

14. Je li moguća prenamjena sredstava tijekom trajanja projekta i u kojoj mjeri?

Dozvoljeno je prenamijeniti do 20% od ukupno prihvatljivih troškova. Za prenamjene koje premašuju taj postotak potrebno je zatražiti i obrazložiti dodatak ugovoru.

15. Smije li se tijekom trajanja projekta ostvariti zarada?

Potiče se razvijanje proizvoda koji ostvaruju komercijalnu vrijednost. U slučaju ostvarene zarade tijekom trajanja projekta po predaji završnog financijsko izvješća za taj se iznos umanjuje doprinos EU. Prototip se ne smije koristiti u komercijalne svrhe do završetka projekta.

16. Mora li se priložiti financijsko izviješće uz prijavu?

Uz prijavu se prilaže pojednostavljeno financijsko izviješće za koje postoji formular. Za projekte kod kojih je doprinos EU veći od 750.000 € koordinator korisnik (osim ako se radi o javnom tijelu) mora uz prijavu predati revizorsko izvješće.

17. Zašto LIFE ne financira istraživanja, a traži da projekti budu inovativni. Kako bez istraživanja dobiti inovativne projekte?

Program LIFE potiče nadogradnju na druge programe. Program Obzor 2020 je program namijenjen isključivo istraživačkim projektima. Inovativnost u Programu LIFE predstavlja primjenu metode/tehnologije/procesa na neki novi, drugačiji način.

18. Kako se računa trošak amortizacije za opremu i koji su prihvatljivi troškovi za opremu?

Za opremu prihvatljiv je trošak amortizacije do maksimalno 50% cijene opreme. Trošak amortizacije se računa od datuma isporuke do završetka trajanja projekta, a temelji se na internim računovodstvenim i/ili nacionalnim računovodstvenim pravilima.

19. S kojim postotkom se financira izrada prototipa?

Troškovi izrade prototipa su 100 % prihvatljiv trošak u LIFE programu.

20. Može li se proizvod/usluga razvijena tijekom projekta, nakon završetka projekta komercijalizirati?

Prema novim smjernicama za prijavitelje potiču se projekti koji proizvod približavaju tržištu, tzv. „projects close to market“. Projekti koji imaju za cilj plasirati proizvod/uslugu na tržite mogu to učiniti s danom završetka projekta.

21. Kako provjeriti postoji li ideja/projekt već u nekoj drugoj državi?

Sve informacija o završenim LIFE projektima i onima u tijeku možete pronaći u bazi projekata na LIFE web stranici ili kontaktirati nacionalnu kontakt točku svoje ili dotične države.

22. Kako adekvatno prikazati početno stanje u tablici indikatora?

Od prijavitelja projekta se očekuje određeno poznavanje problema obuhvaćeno projektom te da može prokazati početno stanje koje će potkrijepiti relevantnim referencama, prethodnim istraživanjima i znanjem.

24. Kako BIH može sudjelovati na projektu?

BIH ili neka druga država izvan EU može biti partner na projektu ukoliko provodi aktivnosti koje imaju za cilj poboljšati stanje Europske Unije.

24. Kako se provodi izvještavanje? Gdje se pri prijavi upisuju potencijalni rizici i u kojem trenutku se izvještava Komisija o potencijalnim problemima?

Koordinator korisnik podnosi izvješća koristeći postojeće obrasce: Progress report, Mid-term report i Final report. Pri prijavi svi potencijalni rizici i ograničenja se navode i opisuju u obrascu B5 uz prijedlog rješenja za svaki rizik/ograničenje. Korisnik koordinator dostavlja Agenciji/Komisiji informacije o događajima koji će vjerojatno utjecati na provedbu projekta ili je odgoditi, a kojih je korisnik svjestan. Ovisno o utjecaju problema na projekt, oni manje značajni se navode u izvješćima dok kod značajnijih je nužno konzultirati monitora projekta i/ili zatražiti amandman ugovora.

25. Mogu li se na LIFE prijaviti projekti vezani uz ruralni razvoj?

Moguće je prijaviti projekte iz područja ruralnog razvoja, međutim oni moraju biti u duhu LIFE programa. Ukoliko postoji program financiranja koji više odgovara projektnom prijedlogu, projekt će biti odbijen. Pri prijavi projekta obratite pozornost na Europske strukturne i investicijske fondove.

26. Jesu li troškovi nastali prije početka projekta (npr. pisanje projektnog prijedloga itd.) prihvatljivi troškovi?

Bilo kakvi troškovi prije početka projekta nisu prihvatljivi troškovi.

27. Kako se prikazuje satnica ako zaposlenik radi na LIFE projektu 40 posto radnog vremena?

Satnica se prikazuje kroz broj dana koje zaposlenik radi na projektu.

28. Što je zelena javna nabava?

Prema definiciji EU-a, zelena javna nabava je „postupak pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manji negativni učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili". Više informacija pročitajte ovdje.

29. Postoji li sličnost LIFE-a i Obzora 2020?

Programi LIFE i Obzor 2020 (Horizon 2020) se podudaraju u više stavaka: teme projekata, naglasak na inovativnost itd. Glavna razlika je što Obzor 2020 financira projekte znanstveno- istraživačkog karaktera, a LIFE projekte koji testiraju ili primjenjuju određene metode, pristupe ili tehnologije na većem području.

30. Može li LIFE projekt biti nastavak nekog drugog projekta (koji nije LIFE) i koji još uvijek nije završio?

Da, LIFE projekt može biti nastavak drugog projekta koji još nije završio. Pri izradi novog LIFE projekta na temelju rezultata i iskustva prethodnog tekućeg projekta, potrebno je obrazložiti zašto je nastavak bitan i jasno predočiti da se iste aktivnosti ne financiraju iz dva različita izvora.

31. Može li biti više sufinancijera na projektu?

Da, broj sufinancijera na LIFE projektima nije ograničen.

32. Donosi li više partnera automatski i više bodova?

Ne, broj partnera ne utječe na dodatne bodove.

33. Moraju li se pri prijavi projekta znati podugovarači ?

Ne, prilikom prijave projekta ne smiju se navoditi imena podugovarača.

34. Odobrava li se u LIFE programu svim projektima koji su prešli prag bodovanja EU sufinanciranje?

Ne, koji projekti će ostvariti EU sufinanciranje ovisi o broju i kvaliteti prijavljenih projekata po prioritetnom području.

35. Kakav je način isplate u LIFE programu?

U LIFE programu isplate se vrše unaprijed u više rata, ovisno o trajanju projekta i visini EU doprinosa, po prethodno u potpunosti potrošenoj rati. Završna rata, tzv. „balance“ se isplaćuje nakon predanog završnog izvješća.

36. Je li moguće raditi na LIFE projektu kao prekovremeni rad i za to dobiti isplatu/plaću?

Prekovremeni rad nije prihvatljiv trošak.

37. Može li škola provoditi projekt?

Svako pravno tijelo registrirano na području EU može provoditi LIFE projekt.

38. Tko određuje dionike i ciljane skupine u projektu?

Prijavitelj projekta definira dionike i ciljane skupine svog projekta.

39. Kako se računaju troškovi infrastrukture?

U svrhu utvrđivanja proračuna projekta korisnici bi trebali što preciznije procijeniti iznos amortizacije za svaku stavku, od datuma unosa u financijske izvještaje (prema potrebi) do kraja projekta. Ta procjena temelji se na njihovim internim računovodstvenim i/ili nacionalnim računovodstvenim pravilima. Taj iznos predstavlja prihvatljiv trošak. U LIFE programu je trošak amortizacije prihvatljiv trošak s ograničenjem iznosa najviše do 25% cijene infrastrukture.

40. Je li moguće kupiti automobil za potrebe projekta?

Iznimno ukoliko je u pitanju oprema nužna za provođenje projekta te je odgovarajuće opravdana i obrazložena u projektnom prijedlogu postoji mogućnost kupnje automobila. U LIFE programu je trošak amortizacije prihvatljiv trošak za trajna dobra opreme s ograničenjem do 50 % cijene opreme.

42. Što je obrazac A6?

Obrazac A6 je administracijski obrazac s podacima o sufinancijeru i iznosu sufinanciranja.

43. Na koliko velikom području se projekti moraju provoditi?

LIFE tradicionalni projekti rangiraju od lokalnog, regionalnog, nacionalnog do prekograničnog djelovanja. Ipak područje obuhvaćeno projektom treba biti sukladno ciljevima koje se želi postići uz očekivane rezultate koji će doprinijeti boljitku ne samo području obuhvaćeno projektom nego i na razini Europske Unije.

43. Je li moguće zapošljavanje novih ljudi na projektu?

Da, moguće će. Trošak zapošljavanje novih ljudi koji će raditi na projektu je prihvatljiv trošak.

44. Koliko minimalno indikatora treba navesti u projektnom prijedlogu?

Ne postoji konkretno minimalni odnosno maksimalni broj indikatora koje je nužno navesti. Ključno je da se navedu svi indikatori koji su relevantni za fokus projekta, učinkovito prikazivanje projektnih rezultata i napredak samog projekta.

45. Gdje se najčešće gube bodovi?

Prema dosadašnjem iskustvu projektnih prijava u RH, najčešće se bodovi gube na slaboj koherentnosti prijave (nejasnoće pri provedbi i opisu aktivnosti, konzorcij projekta itd.) i nedovoljnim informacijama o početnom stanju (nedostaju ili su nejasni indikatori) te o strategiji dugoročne održivosti projektnih aktivnosti i rezultata (AfterLife plan). Također postoje problemi koji su specifični za svako tematsko područje, međutim u svakom tematskom području je također vidljiva: nedovoljna EU dodana vrijednosti projekta (nedostaje sinergija s drugim ciljevima EU zakona/strategija/planova, integracija aktivnosti i rezultata projekta u drugim sličnim situacijama itd.). Hrvatskim projektima u znatnoj mjeri također nedostaje prekogranični karakter, implementacija zelene javne nabave te preuzimanje znanja i iskustva od drugih LIFE projekata i/ili Programa Obzor 2020.

46. Jesu li plaće već stalno zaposlenih prihvatljiv trošak?

Plaće već stalno zaposlenih koji rade na projektu su prihvatljiv trošak u skladu s definiranim brojem dana koji će raditi na projektu.

47. Što u slučaju da se u tijeku projekta dođe do spoznaje da metoda nije uspješna/primjenjiva?

Rijetko se događa da se tijekom projekta ispostavi da je metoda neprimjenjiva s obzirom da je potrebno već u prijavi demonstrirati da je uspješnost metode iznimno visoka te za sve potencijalne rizike/prepreke predložiti rješenje u obliku contigency plana. Međutim, ukoliko do toga doista i dođe, prvo je potrebno zatražiti savjet od svog monitora, potražiti rješenje i informirati o svemu EASME.

48. Radi li se povrat financijskih sredstava koja nisu potrošena tijekom projekta?

Završna uplata, tzv. „balance“, isplaćuje se po primitku završnog izvještaja, te se, ukoliko nisu iskorištena sredstva, umanjuje za taj iznos. Ukoliko je iznos prihvatljivih projektnih troškova manji od isplaćenog predujma potrebno je vratiti višak uplaćenog iznosa.

49. Može li se na LIFE prijaviti projekt koji je završio u Programu Obzor 2020?

Moguće je prijaviti projekt koji će biti nadogradnja i nastavak projekta koji je realiziran u sklopu drugih programa. Program LIFE potiče nadogradnju na druge programe.

50. Je li moguće koristiti postojeće LIFE projekte kao reference?

Da, moguće je. Jedan od ciljeva Programa LIFE je umrežavanje LIFE projekata iz različitih država članica i tako povećati učinkovitu zaštitu okoliša na području EU.

51. Što je specifični cilj?

Pri pripremi projekta treba razlikovati opći od specifičnih ciljeva. Opći cilj je obično jedan i opisuje krajnji cilj kojem se teži. Specifičnih ciljeva ima više, jasni su i mjerljivi, opisuju točno što se želi postići i u konačnici doprinose postizanju općeg cilja.

52. Kako se definiraju datumi početka i završetka rada u Ugovoru projektnog menadžera?

Pri definiranju datuma početka i završetka rada treba uvažiti činjenicu da su prihvatljivi troškovi nastali samo za vrijeme trajanja projekta.
Tradicionalni projekti/Potprogram Okoliš/Priroda i bioraznolikost

1. Što se događa sa zemljištem kupljenim od strane privatnog korisnika nakon završetka projekta?

Nakon završetka projekta kupljeno zemljište ostaje u vlasništvu privatnog korisnika. Međutim, kupnja zemljišta u LIFE-u je dozvoljena samo za potrebe projekta i ukoliko je to najbolji pristup za provođenje određene mjere očuvanja. Stoga, sukladno projektnim ciljevima i uspostavi dugoročne održivosti projektnih aktivnosti, privatni korisnik će biti dužan poštivati odgovornosti koje je preuzeo potpisivanjem Ugovora s EASME uz daljnji nadzor nacionalnih nadležnih tijela kako bi se osigurao dugi vijek uvedenih mjera očuvanja. Privatne organizacije također tijekom prijave moraju dati izjavu da će, u slučaju prestanka rada tvrtke, vlasništvo zemljišta prenijeti na drugo pravno tijelo koje također vrši aktivnosti zaštite prirode.

2. Je li prihvatljivo za LIFE da je zemljište na kojem se provodi projekt u vlasništvu države?

U sklopu LIFE programa ne preporuča se provoditi projekt na zemljištu koji je u vlasništvu države jer kupnja, kompenzacijske uplate i troškovi najma nisu u tom slučaju prihvatljiv trošak. (za više informacije pročitajte odgovor na sljedeće pitanje)

3. Što kada je vlasnik zemljišta privatna organizacija a što kada je vlasnik javna institucija?

Ukoliko je vlasnik zemljišta privatna organizacija, ista bi trebala dati izjavu da će zemljište potrebno za provedbu projektnih aktivnosti prodati odnosno dati u najam te će poduprijeti aktivnosti i ciljeve zadane projektom. Kupnja zemljišta, kompenzacijske uplate i troškovi najma upućene javnom tijelu nisu prihvatljiv trošak. Iznimka je moguća u slučaju kratkoročnog najma/kompenzacijske uplate koji je određen projektnim aktivnostima na tom području, a nužne su za postizanje projektnih ciljeva. U tom slučaju, javno tijelo je dužno primljene uplate ponovno investirati u mjere očuvanja ili aktivnosti podizanja svijesti o mreži NATURA 2000 ili EU Strategiji za bioraznolikost.

4. Tko obavlja nadzor nad javnim tijelima u provođenju NATURA 2000?

Nadzor nad javnim tijelima u provođenju NATURA 2000 obavljaju nadležna državna tijela. Aktivnosti javnih tijela su određene njihovim statusom te, u sklopu projekta, dodatno su određene projektnim aktivnostima.

5. Donose li projekti koji se provode u zaštićenim područjima više bodova pri ocjenjivanju?

Ukoliko projekt podupire tematske prioritete koji se odnose na očuvanje, obnovu ili uspostavu zaštićenih područja, bodovi se dobivaju na temelju demonstracije koliko predložene mjere očuvanja doprinose zaštiti određenog područja/staništa bez obzira da li je područje obuhvaćeno projektom već zakonom zaštićeno.

6. Što znači kratkoročni najam zemljišta?

Pod pojmom kratkoročnog kao i dugoročnog najma zemljišta ovisi o namjeni istog. Duljina najma ovisi o tome koja će se aktivnost provoditi na tom zemljištu te koliko je potrebno vremena da se aktivnost učinkovito provede sukladno cilju te aktivnosti te dugoročnoj održivosti te aktivnosti. U Smjernicama za prijavitelje se spominje indikativna duljina dugoročnog najma od npr. 20 godina, no ne postoji konkretna definicija kratkoročnog najma.