Trajanje projekta
1. 10. 2020. – 30. 4. 2024.
Ukupna vrijednost
6,248.735 €
EU sufinanciranje
2,588.207 €
Korisnik koordinator
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH
Partneri
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), Hrvatska; Državna geodetska uprava (DGU), Hrvatska; Hrvatske šume d.o.o., RH; Ekonerg d.o.o., Hrvatska
Internetska stranica
U izradi.
LIFE projekt CROLIS bavi se razvojem usklađenog podatkovnog modela za praćenje tla koji će omogućiti integraciju i procesuiranje pokrova i namjene tla, podataka o upravljanju tlom iz različitih izvora i njegove uporabe u različite svrhe. Projekt pomaže Hrvatskoj u ispunjavanju budućih međunarodnih i europskih ciljeva: UN Ciljeva održivog razvoja te regulacija EU za ruralni razvoj, očuvanje prirodnih staništa i mnogih drugih.
Ciljevi projekta CROLIS
Četiri glavna cilja provedbe projekta CROLIS su:
1.) razvoj i uspostava prvog višestrukog i višenamjenskog sustava praćenja zemljišta u Republici Hrvatskoj,
2.) primjena podataka iz CROLIS-a za izvješćivanje i obračunavanje emisija i ponora stakleničkih plinova iz sektora LULUCF u skladu sa zahtjevima međunarodnog i EU zakonodavstva te za ispunjavanje drugih obveza izvješćivanja u skladu s međunarodnim i EU zakonodavnim propisima
3.) omogućavanje i osiguravanje uvjeta da nacionalne vlasti, donosioci odluka, stručnjaci, znanstvenici, nevladine udruge i drugi dionici trajno provode i koriste sustav CROLIS i
4.) pružiti postojanu osnovu za planiranje i primjenu aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena kroz smanjivanje emisija, a povećanje ponora stakleničkih plinova u sektoru Korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF).
Očekivani rezultati
1.) Jedan od najvažnijih rezultata/učinaka uspostave CROLIS-a je smanjenje emisija stakleničkih plinova, jer je CROLIS prepoznat kao dio rješenja nužnog za postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova i primjenu mjera definiranih u okviru tzv. ”scenarija ublažavanja klimatskih promjena”. Utjecaj CROLIS-a na smanjenje emisija stakleničkih plinova očekuje se pet godina nakon uspostave CROLIS-a kad će CROLIS već biti korišten kao alat za planiranje mjera ublažavanja klimatskih promjena. Naime, zahvaljujući ovom projektu cijelo kopneno područje Republike Hrvatske biti će uključeno u usklađeni informacijski sustav praćenja zemljišta te će, kao rezultat toga, biti dobivene nove informacije o povezanosti hrvatskih praksi upravljanja zemljištem i emisijskih faktora. To će pomoći u uvođenju praksi upravljanja zemljištem s nižim emisijama stakleničkih plinova te konačno pomoći u postizanju smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine. Ovo ima posebno značenje u svijetlu novog prijedloga povećanja ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji do 2030. godine i postizanja nulte stope emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji do 2050. godine.
2.) Hrvatske institucije koje se bave zemljišnim pitanjima koristiti će CROLIS kao izvor podataka o pokrovu zemljišta, korištenju zemljišta i upravljanju zemljištem radi ispunjavanja svojih obveza izvješćivanja u skladu s međunarodnim i EU zakonodavnim propisima.
3.) Nadalje, CROLIS će povećati broj relevantnih institucija koje će biti uključene u Land Parcel Identification System (LPIS), to jest hrvatski ARKOD. Trenutno je u ARKOD uključena samo Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), ali nakon uspostave CROLIS-a, u ARKOD će, osim APPRRR-a, biti uključeni: Hrvatske šume d. o. o., Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Državna geodetska uprava.
4.) Zbog činjenice da se u sustav ARKOD (LPIS) unose samo poljoprivredne površine čiji vlasnici podnose zahtjev za isplatom poticaja, za sada je u ARKOD-u registrirano manje od 50 % ukupnih poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj. Nakon uspostave CROLIS-a, sve poljoprivredne površine biti će utvrđene i službeno registrirane, što će omogućiti bolje planiranje mjera ublažavanja klimatskih promjena.
5.) Trenutno u Republici Hrvatskoj ne postoji institucija koja raspolaže podacima o pokrovu i korištenju zemljišta te upravljanju zemljištem i to podacima za sve kategorije zemljišta. Uspostavom CROLIS-a sva tijela profesionalno certificirana za rad u području okoliša biti će informirane o mogućnostima CROLIS-a i informirane o načinu njegovog korištenja (računa se oko stotinjak) kroz održavanje radionica, prezentacija i konferencija. Osim toga, u okviru provedbe projekta CROLIS biti će uspostavljen CROLIS Geoportal kao jedinstveni izvor informacija koji će biti spojen s internetskim portalom INSPIRE Državne geodetske uprave.
6.) Očekuje se pozitivan utjecaj na stvaranje ”zelenih poslova”. Naime, projekt CROLIS će zaposliti nove stručnjake u različitim institucijama i educirati ih o korištenju naprednih informatičkih tehnologija kako bi postali infrastruktura timova za druge buduće ”zelene poslove”.
7.) CROLIS će omogućiti bolje upravljanje područjem mreže NATURA2000 u Republici Hrvatskoj, na taj način pomažući očuvanje bioraznolikosti. Na primjer, CROLIS će moći detektirati postojeće stanje pritiska na područja travnjaka koja zarašćuje drveće o čemu trenutno nema dostupnih podataka, premda Corine Land Cover karte i karte zaštićenih područja Bioportala NATURA2000 daju podatke o travnjacima u Republici Hrvatskoj, itd.
8.) CROLIS će omogućiti sužavanje nesigurnosti procjene količine biomase dostupne za energetske potrebe, čiji je trenutni raspon gospodarski i okolišno neprihvatljiv. Naime, trenutno postoji velika nesigurnost u procijeni potencijala korištenja drvne biomase u energetske svrhe, jer dio biomase vodi porijeklo od drveća i grmlja, koje raste izvan registriranog šumskog zemljišta, na primjer na obradivom tlu i travnjacima, jer širenje šuma izvan administrativnih granica šumskog zemljišta trenutno nije predmet praćenja. CROLIS će pružiti podatke o svoj biomasi koja trenutno raste na različitim kategorijama zemljišta što će omogućiti revidiranje potencijala biomase i biti će nužni za reviziju dokumenata energetske i klimatske politike.
9.) CROLIS će biti nezaobilazna pomoć u izradi brojnih planskih dokumenata na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, dokumenata prostornog uređenja itd., a očekuje se da će i znanstvena i stručna zajednica prepoznati i koristiti podatke CROLIS-a u svom radu zahvaljujući poboljšanoj kvaliteti prostornih podataka o zemljištu u Republici Hrvatskoj