Lansiranjem Karte morskih staništa obilježen je uspješan završetak projekta „Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom” kojeg je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u periodu od 2018. do 2023.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 11,9 mil EUR, a proveden je kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija uz EU sufinanciranje u udjelu od 85 posto. Nacionalni dio sufinanciranja osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj projekta bio je povećanje znanja i dostupnosti podataka o bioraznolikosti kao temelja za učinkovitu zaštitu ekosustava Jadrana, ali i održivost korištenja prirodnih dobara.

Lansirana Karta morskih staništa predstavlja ključan alat za održivo korištenje morskih resursa i integralno morsko prostorno planiranje, uključujući ribarstvo i turizam.
Prva je takva karta na Mediteranu, a obuhvaća čak 51 posto Jadranskog mora pod hrvatskom jurisdikcijom, te predstavlja ne samo završetak jedne od najambicioznijih i najkompleksnijih inicijativa kartiranja morskih staništa, već i početak nove ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora, jednog od najdragocjenijih gospodarskih i prirodnih resursa RH. Preostalih 49 posto plan je kartirati do 2028. godine.

Uslugu kartiranja je proveo hrvatski konzorcij koji je okupio više od 200 stručnjaka i znanstvenika u području oceanografije, geologije, ekologije, napredne robotike i umjetne inteligencije. Na istraživanje je utrošeno više od 20.000 radnih sati.

Detaljnim kartiranjem koje se bazira na terenskim snimanjima u potpunosti je obuhvaćeno dno do 40 m dubine te dno unutar zaštićenih područja odnosno Nacionalnih parkova, Parkova prirode te Natura 2000 područja, a dodatno su snimana i izdvojena područja u blizini nacionalnih parkova i parkova prirode te dva područja u epikontinentalnom području od kojih je jedan u samom centru Jabučke kotline. Primjenom direktnih metoda kartirano je preko 6500 km2. Prilikom izrade karte korišten je niz inovativnih tehnika, a za izradu modela korištene su neuralne mreže. Karta morskih staništa javno je dostupna na Bioportalu.

Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, navodi da su provedena istraživanja dovela i do zabrinjavajućih podataka o livadama posidonije, koje predstavljaju pluća u moru. Do sada se procjenjivalo da se prostiru na 120 tisuća hektara, no preciznim mjerenjima utvrdilo se kako se ipak radi o, znatno manjih, 40-ak tisuća hektara. Što je čak tri puta manje. I ne zabrinjava samo to, već i činjenica da su pluća našeg mora pod velikim pritiskom nautičkog turizma, ali i klimatskih promjena, pa će biti potrebno poduzeti hitne mjere.

„Bolja regulacija sidrenja, korištenje isključivo bova na takvim stanišnim tipovima, ne bacanje sidra, kontrola toga. To je jedna od najočitijih mjera koja će u budućnosti biti snažnije implementirana”, kazao je Duplić.

S problemom ugroženosti livada posidonije u Mediteranu odnosno nestankom ovog dragocjenog staništa bavi se nekolicina LIFE projekata:

SEA FOREST LIFE – Posidonia meadows as carbon sinks of the Mediterranean

LIFECALLIOPE – Coastal dune hAbitats, subLittoraL sandbanks, marIne reefs: cOnservation, Protection, and thrEats mitigation

STRONG_ SEA LIFE – Survey and TReament ON Ghost Nets Sea LIFE